Pratite nas

Razglednice

Za Osječnicu kažu da je ljepotica nad ljepoticama: PLANINA NA KOJOJ RASTE RUNOLIST

Published

on

Osječenica je jedna od najljepših domaćih planina, udaljena desetak kilometara od Bosanskog Petrovca, s kamenitim vrhom koji izgleda kao da ga je neko odsjekao nožem, po čemu je i dobila naziv.

Visoka je 1.795 metara i najviša u Unsko-sanskom kantonu, a danas predstavlja omiljenu destinaciju za brojne planinare, koji dolaze da je pohode i uživaju u njenim čarima. Planina pripada klekovačko-grmečkom planinskom nizu, dugačka je oko 30 kilometara te s južne i sjeverozapadne strane omeđena kanjonima Unca i Une, dok su s istoka i sjeveroistoka kraška polja Medeno, Bjelajsko i Petrovačko.

S druge strane pomenutih polja proteže se dugi planinski masiv Grmeča, dok se s Osječenice pruža predivan pogled na planinu Klekovaču, od koje je odvaja planinski prevoj Oštrelj. Stjenovito tjeme Osječenice strši iznad gustog šumskog pojasa, kojeg čine uglavnom bukva i grab, a radi se o nekoliko stotina metara dugačkoj kamenoj zaravni, s čijih se strana spuštaju kamene litice. Zbog toga mještani koji žive u podnožju planine vrh jednostavno nazivaju Kamen.

Prema riječima Dine Begovića, planinara koji je na Osječenici čest gost, na nju se može uspeti iz više različitih pravaca.

“Najpopularnija ruta je ona iz sela Kolunić, gdje se, zavisno od vremenskih uslova, šumskim putem može doći i do 1.280 metara nadmorske visine.

Potom do samog vrha slijedi teži uspon, a tokom većeg dijela godine viši pojasevi planine su pod snijegom, koji može biti dubok i do dva metra. Zbog toga se svima preporučuje da uz sebe imaju i upotrebljavaju kvalitetniju opremu”, kaže Begović za “Nezavisne”.

Objašnjava kako se po izlasku iz šume dolazi na prostor kojeg planinari nazivaju livadaa, a radi se o kraškom zemljištu obraslom travom, bez drveća i rastinja. Zanimljivo je kako na ovom dijelu planine nikada nema snijega, jer ga snažni vjetrovi jednostavno raznesu u niže predjele.

“Kada se pređe livada, slijedi najopasniji dio puta, a to je pentranje uz stijene. Postoje dvije staze, jedna lakša i duža, koja vijuga između stijen, i ona teža, gdje postoji sajla koja olakšava okomito penjanje uz stijene, s tim da se ipak mora upotrijebiti veća fizička snaga, pa se ne preporučuje slabijim planinarima”, objašnjava Begović. S vrha Osječenice pruža se veličanstven pogled na sve četiri strane svijeta, vide se brojne planine, masivi Dinare, Grmeča i Velebita, te kraška polja u okolini Bosanskog Petrovca, kao i sam gradić.

Begović objašnjava kako se za lijepog vremena i povoljnih atmosferskih prilika mogu vidjeti čak i slovenačke Alpe. Prema njegovim riječima, na vrhu Osječenice se sudaraju ruže vjetrova i rijetki su dani bez vjetra, koji je često i orkanske snage, zbog čega treba biti krajnje oprezan, posebno prilikom silaska.

“Zbog vjetra je i vrijeme ćudljivo, pa se često desi da vedro i plavo nebo odjednom prekrije tamni oblak i sruči kišu na vrh planine”, kaže Begović.

Osječenica je bogata florom i faunom, u njenim šumama stanište ima brojna divljač, a nerijetko se može nabasati na tragove medvjeda ili vuka.

Na njenim padinama raste mnogobrojno bilje, pa i runolist, simbol planinara širom svijeta, cvijet dosta rijedak u našem podneblju jer ga godinama beru i uništavaju nesavjesni pojedinci. Mještani ga u ovim krajevima zovu i šterma, po zvjezdicama koje su nekada označavale činove u bivšoj austrougarskoj vojsci. Zbog toga što nije suviše zahtjevna, Osječenica je posljednjih godina sve popularnija destinacija koju pohode brojni planinari i rekreativci iz zemlje i inozemstva (Naj portal)

Razglednice

U Sahari se pojavljuju jezera: OVO SE NIJE DESILO DECENIJAMA (Video)

Published

on

Sahara, jedna od najsušnijih pustinja na svijetu, zabilježila je neobične vremenske uslove tokom septembra, kada su jake kiše pogodile jugoistočni Maroko. Ova pojava, koja se nije dogodila decenijama, transformisala je pješčane dine u pejzaže ispunjene jezerima.

Obično, Sahara primi samo nekoliko centimetara kiše godišnje, a kasni ljetnji pljuskovi su izuzetno rijetki. Ipak, početkom septembra, sistem niskog pritiska donio je intenzivne padavine koje su trajale dva dana, a preliminarni podaci NASA ukazuju na to da je u nekim dijelovima regiona palo čak 20 centimetara kiše.

U pustinjskoj oblasti Erahidija, zabilježeno je skoro osam centimetara kiše u samo dva dana, što je više od četiri puta više od prosječnih padavina za cijeli septembar.

„Prošlo je 30 do 50 godina otkako smo imali toliko kiše za tako kratko vrijeme – izjavio je Husin Juabeb iz Marokanske meteorološke agencije.

Iako je većina padavina zabilježena u slabo naseljenim područjima, neki gradovi i sela su doživjeli smrtonosne poplave, uzrokujući smrt više od deset ljudi. Dramatične fotografije stižu iz pustinjskog grada Merzuge, gdje su rijetke poplave formirale nova jezera u pješčanim dinama. Kiša je takođe napunila suha jezera, poput onog u Nacionalnom parku Iriki, najvećem nacionalnom parku u Maroku.

Sahara, koja se prostire na 9,4 miliona kvadratnih kilometara, najveća je vrela pustinja na svijetu i obuhvata desetak zemalja sjeverne, centralne i zapadne Afrike. U mnogim od ovih zemalja, stalne suše su postale ozbiljan problem, posebno u kontekstu ekstremnih vremenskih uslova izazvanih globalnim zagrijavanjem. (Naj portal)

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending