Pratite nas

Zanimljivosti

Šta je muškarcima bitnije: ZA ŽENU UZETI DOBRU DOMAĆICU ILI DOBRU LJUBAVNICU?

Published

on

Psiholozi kažu da ako je muškarac istinski zaljubljen, onda ga ništa neće zaustaviti da učini ženu svojom – u tom slučaju on želi da stavi prsten na ruku svoje žene kako bi pokazao ostalim potencijalnim džentlmenima da je ona već zauzeta.

Međutim, postoji vjerovanje da muškarci uvijek biraju između dvije stvari: da li će oženiti ženu zbog strasti ili zbog toga što je sjajna žena. Koliko god tužno zvučalo, većina muškaraca dijeli brak na dva dijela koji u njihovoj glavi ne ide zajedno.

S toga, oni smatraju da se mogu oženiti radi “uživanja” ili radi “funkcionalnosti”. Drugim riječima, možda mu je dobro s vama u što se tiče strasti i uživanja, ali u isto vrijeme nije nimalo zainteresiran za stvaranje porodice s vama jer vas ne vidi kao dobru domaćicu.

Dok u drugom primjeru možda vas vidi kao sjajnu suprugu, ali ipak vas ne vidi kao osobu sa kojom bi podijelio sve one svoje fantazije koje bi isprobao. Rijeki su slučajevi kada muškarci u jednoj ženi vide oboje. I u oba slučaja muškarac će odlučivati da li ipak želi stupiti u brak sa ženom.

Ono što je presuđujuće jeste ono što je njemu bitnije. Ako muškarac ne može bez romantike i strasti onda će oženiti ženu koja ga u tom smislu ispunava. Ako mu ipak to nije toliko bitno, već mu je bitnije da ima dobru ženu ili dobru domaćicu onda će takvu potražiti.

Međutim, problemi često nastaju kada prođe određeno vrijeme pa se čovjek zasiti jednog i poželi isprobati ono drugo. Možda će vas iznenaditi, ali moderan muškarac, baš kao i vi, sanja da se zaljubi i ode u matični ured sa ženom s kojom će mu biti lako i udobno. Važno im je da u brak stupe sa onom sa kojom se neće morati pretvarati, već biti ono što zaista jesu. Pa ako mu ne pokažete da ste vi baš takve, vjerovatno ga nećete moći zadržati za sebe. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending