Pratite nas

Zanimljivosti

Zanimljivosti o novogodišnjem poljupcu: ZAŠTO SE LJUBIMO U PONOĆ 31. DECEMBRA?

Published

on

Često se vjeruje da ono što radimo, pa čak i ono što jedemo, na Novu godinu može utjecati na ishod naredne godine. Iako se i dalje ne zna od kuda dolazi tradicija novogodišnjeg poljupca, postoji mnogo teorija od kuda bi mogao potjecati i što on zapravo znači, piše Women's Health.

Neki historičari kažu kako taj poljubac potječe iz starog Rima. Rimljani su svake godine imali svoj festival Saturnalije, a pretpostavljalo se da se na njemu događalo puno nestašluka i poljubaca. Zatim se on proširio na Evropu pa i na ostatak svijeta.

Nakon toga se poljubac veže i za renesansu, u kojoj su bili poznati balovi pod maskama diljem cijele Evrope, te su se u ponoć skidale maske i dijelili se poljupci, a oni su bili način čišćenja od zla te su predstavljali novi početak.

No, najvjerovatnija teorija je da su Nijemci započeli tradiciju novogodišnjeg poljupca. Nijemci su imali svoje novogodišnje zabave širom zemlje, gdje su svi iščekivali ponoć kako bi dobili poljubac. Muzika se zaustavila, prestao je razgovor i odbrojavale su se sekunde do ponoći, a čim je sat pokazao ponoć, ‘padali’ su poljupci na sve strane.

Zatim se preko Nijemaca novogodišnji poljubac proširio i do Amerikanaca te su oni potpuno proslavili taj poljubac svojim hollywoodskim filmovima, koji su postavili određena očekivanja za poljubac.

Često se novogodišnji poljubac prikazivao kao najromantičniji trenutak u kojem se iskazivala ljubav.

Zapadne kulture su modernizirale taj poljubac te se sada smatra da ako se poljubite tačno u ponoć, vaša godina biti će puna ljubavi, strasti i poljubaca. No, ako u ponoć ostanete bez poljupca, vaša će godina biti usamljena. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending