Pratite nas

Zanimljivosti

Dešifrujte stav sagovornika sa prekrštenim rukama: ŽELE DA “POMETU” KONKURENCIJU

Published

on

Kada nekoga vidite da stoji prekrštenih ruku, nemojte odmah zaključiti da pokušava da se distancira od vas. Postoji više razloga zašto ljudi mogu imati prekrštene ruke, samo treba da naučite govor tijela.

Ljudi češće zauzimaju pozu s prekrštenim rukama u javnosti nego kada su sami. Na taj način ponekad kao da pokušavaju da zagrle sami sebe i tako se utješe. Takođe, muškarci često prekrste ruke i maksimalno se isprave kako bi izgledali krupnije i nadmoćnije, i tako „pomeli“ konkurenciju ili neverbalno poručili nekome da se ne želi upuštati u konflikte s njima. Na primjer, sigurno ste primijetili da redari u noćnim klubovima često stoje tako. I žene to znaju da rade, ali ne toliko često.

Kada se žene osjećaju neprijatno zbog muških pogleda, često će prekrstiti ruke na grudima jer se tako osjećaju manje izloženo. Ovako se ponašaju i muškarci kada se osjećaju neprijatno i nesigurno u društvu drugog muškarca.

Nervozni su ili ih je strah
Prekrštene ruke ljudima pomažu da prevladaju određenu psihološku napetost, kao što su nervoza i strah. U ovom slučaju ljudi često znaju da dodiruju vrat – to je jasan znak da je neko napet, nervozan, nesiguran…Isto značenje imaju prekrštene ruke i podizanje jedne ruke da bi se dodirnuo vrat.

Suzdržani su ili frustrirani
Ljudi prekrste ruke kada su uznemireni uglavnom kako bi se suzdržali i smirili. Kod djece je takvo ponašanje veoma često, na primjer, kada se naljute ili nešto ne žele da urade, prekrstiće čvrsto ruke, ponekad u kombinaciji sa stisnutim šakama. Slično se ponašaju i odrasli u takvim situacijama.

Oponašaju tuđe ponašanje
Ljudi mogu nesvjesno kopirati jedan drugoga, na primjer, poze u kojima stoje. Recimo, dvojica muškaraca stoje prekrštenih ruku, obojica jednim ramenom naslonjena na zid, a noge su im prekrštene.

Mnogi bi vidjevši takav prizor pomislili da postoji nekakav konflikt među njima. Ali nije tako – oni oponašaju jedan drugoga, a položaj nogu otkriva da je među njima sve u redu. Ruke su im prekrštene jer se tako osjećaju prijatnije dok pričaju.

Ljudi znaju da prekrste ruke kada naiđu na nekoga ko im se ne sviđa jer na taj način stvaraju neku vrstu barijere, odnosno osjećaju se izoliranije.
Nažalost, ovu pozu i poruku koju im neko želi neverbalno poslati, mnogi ne shvataju, pa i dalje uporno pokušavaju da komuniciraju s onime kome se ne sviđaju.

Hladno im je
Da, kada je ljudima hladno, oni će automatski prekrstiti ruke da bi se ugrijali, otkriva Psychology Today.

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending