Brojne su planine u našoj zemlji koje raspaljuju maštu te golicaju znatiželju planinara i zaljubljenika u prirodu, a zasigurno jedna od najljepših je Vran, smješten na sjeveru Hercegovine, na području koje pripada općini Tomislavgrad.

Ova planina, uz susjednu Čvrsnicu i Blidinjsko jezero, čini dio Parka prirode Blidinje, koji je 1995. godine proglašen područjem pod zaštitom države.

Sama planina ima oblik čunja, njene strane su ravne i pločaste, a u unutrašnjosti se zatiču okomite stijene. Vran ima četiri vrha viša od 2.000 metara, a najviši je Veliki vran, čija nadmorska visina iznosi 2.074 metra.

Planina je okovana kamenom, čine je vapnenac i dolomit, ali je vegetacijom mnogo bogatija od susjedne Čvrsnice, gdje prevlađuju goli stjenoviti predjeli.

U nižim dijelovima rastu bjelogorične i crnogorične šume, dok su viši obrasli klekom i munikom, patuljastim kulturama naučenim da opstaju u biološki ekstremnim uslovima. Vran je pun vrtača, udolina i plesana, što je naziv za koso položene zaravni koje su se smjestile u visinskom dijelu planine.

Premrežen je brojnim planinarskim stazama, više ili manje zahtjevnim, pa je mjesto koje planinari rado i često posjećuju. Za sve koji žele da posjete ovu planinu veoma je važno da poštuju i slijede markacijske oznake kako se ne bi izgubili.

Posebno je teško ako se zabasa u gusta polja kleke, čije se grane, poput hobotnice, prosto obavijaju oko nogu i onemogućavaju kretanje.

Također, planina krije i druge opasnosti, a to nisu u tolikoj mjeri divlje životinje poput medvjeda ili vuka, već brojne duboke vrtače i jame koje mogu biti neprimjetne, posebno u zimskom periodu.

U svim godišnjim dobima Vran posjeduje svoje draži, ali ono što ga karakteriše jeste da se nalazi u središtu ruže vjetrova, pa su dani bez jakog vjetra prava rijetkost.

Sa vrha Veliki vran prostire se veličanstven pogled na okolne dinarske vijence, a vide se i već pomenuto Blidinjsko, te Ramsko i Buško jezero.

Ime planine povezuje se s njenim tamnim izgledom kada se nađe u sunčevoj sjenci, dok pastirske priče govore o tome da je ime dobila po jatima vrana koje nastanjuju niže predjele.

Iako je sama planina, prije svega zbog oskudnosti vodom i nepristupačnosti, vijekovima nenastanjena, brojni su spomenici koji svjedoče o dugom kontinuitetu ljudskog bivstvovanja u njenom podnožju. Tako se na lokalitetu Dugo polje, u samom podnožju čunjastih padina Vrana, nalazi jedna od najvećih i najočuvanijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini.

Radi se o nadgrobnim spomenicima iz doba srednjeg vijeka, a prema arheološkim istraživanjima, nastali su u periodu između 12. i 14. vijeka, te svojom ljepotom i istorijom prkose zubu vremena i svjedoče o bogatoj i burnoj istoriji ovih prostora, PIŠU Nezavisne.

Nekropola Dugo polje nalazi se na listi 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene svjetskom baštinom UNESCO-a. Osim toga, brojni mitovi i legende obavijaju Vran planinu, a u dalekoj prošlosti njena njedra bila su sigurno utočište za hajduke i uskoke.

Često se vezuje za nadaleko poznatog hajduka Mijata Tomića, čija je družina brojala 33 odabrana hajduka. Njedra Vrana i Čvrsnice bila su sigurno utočište za ovu hajdučku družinu, o čijim podvizima i danas žive legende i predanja.

Također, još jedna od legendi povezana s Vranom jeste i ona o Divi Grabovčevoj. Ona je bila pastirica izvanredne ljepote u koju se zaljubio mladi beg i koju je htio imati za ženu. Ona je to odbila i pobjegla u planinu, ali ju je beg sa svojom pratnjom pronašao i usmrtio.

Njeno tijelo je pokopano na Vran planini, a od tog vremena djevojčin grob postao je mjesto koje posjećuju hodočasnici. Za sve koji žele uživati u planinarstvu i čarobnoj prirodi, Vran je jedna od onih destinacija koje jednostavno moraju posjetiti. (Naj portal)