Pratite nas

Sudbine

Gdje ćeš bolan na Krajinu ljutu: OVO JA HAJRIJA MEMIĆ IZ CAZINA KOJA JE RANILA RAZBOJNIKA (Video)

Published

on

Poznati su detalji jučerašnje pucnjave u cazinskom mjestu Stijena, u kojem je lakše povrijeđen Sakib Memić, a ranjen je iz pištolja jedan od trojice napadača. Identitet napadača nije saopšten, ali se zna da je jedan razbojnik iz Cazina, a dvojica iz Srbije.

Sve se odigralo na porodičnom imanju Memića na Memića brdu, Stijena kod Cazina. Naime, tri osobe su pokušale opljačkati bračni par Sakiba i Hajriju Memić. Oni su u odbrani, koristeći vatreno oružje, uspjeli zaustaviti pljačkaše. U tom obračunu žena je teško ranila jednu osobu kako bi spasila muža koji je u tom trenutku bio u fizičkom sukobu sa jednim od provalnika, dok su ostale dvije osobe pobjegle.

Kako je objavio portal Cazin.net sinoć, Hajrijinog muža Sakiba su pred kućom napali razbojnici i tom prilikom ga udarili pištoljem u glavu da bi ga pritom odvukli u kuću tražeći od njega novac. Hajra se u tom trenutku nalazila na spratu kuće i čula da se nešto čudno dešava u kući pa je uzela pištolj i krenula niz stepenice.

Jedan od razbojnika ju je primjetio i krenuo i nju da onesposobi ne sluteći da je ona naoružana. U tom trenutku žena je potegla za pištolj i pucala u razbojnika kojeg je teško ranila, dok su se ostali razbojnici razbježali.

Ranjenog razbojnika su u teškom stanju odveli su policijski službenici pa je prebačen u Kantonalnu bolnicu Bihać.

Brojne su reakcije na ovaj slučaj na društvenim mrežama. Ljudi čestitaju na hrabrosti ovoj ženi, mada je čeka policijska istraga i vjerovatno sudski epilog, u kojem će morati dokazivati da je ranila napadača u samoodbrani. Pri tome nije poznato da li su Memići imali dozvolu za oružje. Pročitajte neke od komentara:

“Svaka čast za gospođu. Treba je zaposliti u specijalnu policiju.”

“Čestitam gospođi, svaka joj čast tako i treba i treba je Država da nagradi za ovo super što je uradila.”

“E to je žena ….sve pohvale i respekt za gospođu …..Razbojnike i treba baš tako dočekati kod svoje kuće.”

“Kakvo nam je pravosuđe još će odgovarati što je spasila sebe i muža.”

“Svaka kuća treba imati dozvolu na naoružanje, jer treba se bagri stati na rep. Ta je za Nobelovu nagradu.”

“Orden za hrabrost treba joj dati.”

“Svaka joj čast nije morao da obija. Šta je tražio, to je i dobio, aferim ženi toj.”

“Njezinog su čovjeka pred kućom napali i udarili pištoljem u glavu i kasnije ga uvukli u kuću tražeći pare i žena je čula buku i tako je krenula niz stepenice sa pištoljem i kad je lopov krenuo na nju, žena je pucala.”

“Svaka joj čast, najbolje je uzeti pravdu u svoje ruke, svakako od policije nema ništa.”

“Svaka joj čast, vrijeme je da se kriminalcima stane na kraj jer kad te pokradu i naprave štetu nemaš se kome žaliti.”

“Nije hudnjak znao da su Krajiškinje opasnije od samog djavola.”

“Krajiška hrabrost- treba jedna ustanova, naprimjer, Dom zdravlja u Cazinu, da dobije ime po toj ženi, ili bar jedna ulica, da se zove njenim imenom!”

“Bagra ne bi radila, nego bi krala i otimala tuđi znoj, odricanje i trud…”

“Takvu ženu treba upisat u Ginisovu knjigu za hrabrot. Svaka čast, tako treba sa lopovima.”

“Svaka čast, ne kaže se džaba, kad naidje Krajišnik ustani i pomoli se, a kad naidje Krajiškinja, ustani i skloni se.”

“Svaka joj čast, ko god upada u tudju imovinu, treba ga na licu mjesta, nek ide raditi, a ne krasti ma… im lopovsku.”

“Ženi treba pomoći, jer će biti krivično gonjena. U ovakvim situacijama naš zakon bi trebao biti kao onaj u SAD.”

“Hajdmo narode koliko vas ima da za gospođu skupimo novac za dobar advokatski tim i da je oslobodimo neosnovane tužbe, jer branila je svoje i to je za svaku pohvalu gospođo skidam ti kapu tako i treba kad policija ne radi svoj posao, mora napadnuti uzeti odbranu u svoje ruke.”

“Tom više neće na um pasti da ode u čiju kuću – svaka čast majka to je reć borac sve pohvale ti želim. Majka zaslužuje Zlatni Ljiljan.”

“Zaboravio da u Cazinskoj Krajini nije dovoljno savladati samo čovjeka…”

“Ja kad ženi kažem haj da te naučim da rukuješ, odgovori, šta će mi to? Svako je mogao biti potencijalna meta napada, potrefilo se da je ova žena obučena i završilo se ovako kako je, a da nije znala rukovati mogli su biti ubijeni i ona i muž.”

“Podrška za ženu, nemojte dozvoliti da sad osude tu ženu, pošto su nam zakoni i pravosudje smiješni…” (Naj portal)

Sudbine

Milenko Ignjatović (69) iz Šapca: KAKO SAM UZ POMOĆ KONJIČKOG SIRUPA TRAVARA MIRSADA KRNJIĆA ŠEĆER DOVEO U NORMALU!

Published

on

Milenko Ignjatović je 69-godišnji penzioner iz Šapca nekoliko godina je bolovao od šećerne bolesti tipa 1. Cijeli radni vijek je proveo u čuvenoj šabačkoj „Zorci“. Nije dugo uživao u penzionerskim danima, kada mu je na vrata „pokucala“ ova bolest.

„Preko 60 godina živiš potpuno zdrav, ne mareći kolika ti je glukoza u krvi, koliko ugljikohidrata ćeš unijeti, koliko čega pojesti… I onda svijet ti se sruši. Priznam, nije bilo prijatno dobiti tu dijagnozu, a dobio sam je 2020. godine – započinje priču Milenko.

Prvi medicinski nalazi su pokazivali vrijednost šećera 15 jedinica. Dobio je farmakološku terapiju: „Gluformin“ 500, kojeg je uzimao ujutro i naveče, te „Diaprel“ (po pola tablete ujutro). Uz sve to dobio je savjete o strogim režimima ishrane, te preporuke da se bavi fizičkim aktivnostima. I da živi disciplinovan život.

„Tu terapiju sam koristio oko dvije godine. Pazio sam na ishranu. Istovremeno, koristio sam sve moguće biljne preparate, čajeve i mješavine, koji su se nudili u biljnim apotekama ili na internetu za pomoć u liječenju kod dijabetesa. Nikakve koristi od njih nije bilo, sve je prevara – nastavlja naš sagovornik.

Iako je bio naučio da živi s bolešću, on nije prestajao da traga za lijekom.

„Ja sam redovno uzimao tablete, bukvalno sam gladovao, ali sam uspijevao održavati vrijednosti šećera u normali. Ipak, nije lako živjeti s takvom dijagnozom i stalnim strahom da šećer ne „podivlja“. Zato sam tragao za rezervnim varijantama…“

Na društvenim mrežama je naišao na priču o travaru Mirsadu Krnjiću iz Konjica. Vrlo brzo su stupili u kontakt. U cijelu priču se uključuju doktor Mišo Vučković i nutricionista Ana Trkulja Vučković.

„Bilo je to krajem avgusta prošle godine. Uradio sam kompletne medicinske nalaze, poslao ih dr. Vučkoviću, te dobio sirup i čajeve. U početku sam uz Krnjićevu terapiju koristio i tablete, ali sam ih vremenom reducirao. Sjećam se, imam i zapisano, 6. septembra prošle godine sam prestao sa uzimanjem lijekova potpuno, a nastavio samo Konjićki sirup i čajeve“.

I tako je Milenko počeo da okreće novu stranicu života. Uz režim ishrane, po Aninim savjetima i gutljaje Krnjićevog sirupa i čajeve, a sve pod kontrolom doktora Miše Vučkovića, četiri mjeseca je čekao čarobne riječi, ali i da se fizički i psihički osjeća kao bivši „šećeraš“. Popio je ukupno četiri Krnjićeve terapije.

Svo to vrijeme redovno je kontrolisao vrijednosti šećera; one, naročito one jutarnje, nikada nisu prelazile pet jedinica. U njegov život su se vraćale snaga, energija, vedrina… Kazali su mu da mu više nije potreban Krnjićev sirup, ali da može ponekad popiti njegov čaj. I još su rekli da može pojesti što god poželi, ali u granicama umjerenosti.

„Volim kolače, a nisam ih jeo nekoliko godina. Od februara ove godine sam ih počeo jesti. Pojedem i parče torte, popijem čašu crnog vina. Uglavnom, ja sada uživam i u kuhinji. Ali šećer „ne divlja“ – kazuje Milenko.

Iako više ne uzima nikakvu terapiju, Milenko redovno odlazi na medicinske kontrole. Kaže, prije nekoliko dana je radio kontrolu tromjesečnog šećera. Rezultati su sjajni, vrijednost je 5,9 jedinica.

„Moja doktorica je oduševljena. Sve sam radio uz njeno znanje. I nju je zanimalo šta će se desiti. Nakon sjajnih nalaza počela se interesovati za Krnjića.

Sve to što se u njegovom životu izdešavalo u vezi šećerne bolesti, Milenko kaže da se nije događalo slučajno. Sudbina mu je namijenila bolest, ali Božijom voljom ga je uputila tamo gdje ima lijeka. U Konjic, odnosno u Beograd. On je danas aktivan i u FB grupi „BILJEM PROTIV ŠEĆERNE BOLESTI“. Želi da svoja zlata vrijedna iskustva podijeli sa svim ljudima kojima je sudbina poslasla dijabetes.

„Ja želim samo da se zna istina. Ne pada mi na pamet da nekoga hvalim, a da to nije istina. Krnjićeva terapija za liječenje dijabetesa meni je preporodila gušteraču, a šećer normalitirala – kaže na kraju Milenko Ignjatović.

Kontakt telefon travara Mirsada Krnjića je 061  383 325. Pozivni za BiH je 00387. (E. Milić/Naj portal)

 

 

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending