Pratite nas

Zanimljivosti

Najčešći mitovi o ćelavosti muškaraca: DA LI JE ISTINA DA ŠVALERI RANIJE GUBE KOSU?

Published

on

Svi ćelavi muškarci zajedno godišnje potroše čak dvije milijarde dolara na razne preparate i tretmane kako bi zadržali barem malo dlaka na glavi. Naučnici, koji već decenijama, ako ne i vijekovima, pokušavaju da otkriju prave uzroke ćelavosti, nikako ne uspijevaju. Oni tvrde da su krive ćelije kože na glavi, koje u jednom trenutku u životu muškarca prestaju da sazrijevaju.

Kako god, lijeka još nema. U međuvremenu, možda nije loše znati da su neke stvari koje često vezuju za ćelavost – obični mitovi.

ĆELAVOST SE PRENOSI S MAJČINE STRANE
Nije potpuno tačno. Primarni gen vezan za ćelavost nasljeđuje se od majke, ali u igri su i drugi geni, koji se naslijeđuju sa očeve strane.

ĆELAVOST JE ZNAK STAROSTI
Naprotiv: kosu sve češće gube tridesetogodišnjaci, pa i dvadesetogodišnjaci. Što ranije počne ćelavljenje, veće su šanse za potpuni gubitak kose.

NOŠENJE ŠEŠIRA ILI KAPE PODSTIČE ĆELAVLJENJE
Imamo dobre vijesti za sve ljubitelje pokrivanja glave: ako su čisti, nemaju veze s ćelavošću. Ali ako su prljavi i puni bakterija, mogu izazvati infekcije kože glave.

Pa ko ovo izmisli: ŠVALERI RANIJE GUBE KOSU
Ovaj mit je vjerovatno izmislio neko ćelav. Apsolutno nije istina. Takođe, istraživanja su pokazala da je nivo testosterona kod ćelavih i “običnih” muškaraca potpuno isti.

SUNCE JE KRIVO ZA SVE
E pa nije! Oni koji se sunčaju imaju podjednake šanse da oćelave kao knjiški moljci.

OD UGLJENIH HIDRATA SE ĆELAVI
Naprotiv! Ugljeni hidrati i crveno meso obezbjeđuju hranljive sastojke koji znače i glavu punu kose. Neka istraživanja dovode u vezu manjak gvožđa u organizmu i gubitak dlaka na glavi.

KOSA OPADA OD STRESA
Djelimično tačno: stres može da ubrza opadanje kose, ali samo ako ste već genetski predodređeni za to. Takođe, nagle promjene težine (debljanje ili mršavljenje) mogu takođe doprinijeti ubrzanom gubitku vlasi. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending