Zanimljivosti

Tajanstvena ruska laboratorija kraj Sankt-Peterburga: UTVRDA KUGE

Published

3 godine

23/03/2022

Zidine tvrđave Alexander I., koja je dobila ime po ruskom caru, nalaze se pored poznatog lučkog grada Kronstadta. Utvrda ima i zlokobniji naziv, utvrda Kuge.

Smještena je na umjetnom otoku u finskom zaljevu nedaleko od Sankt-Peterburga. Otok su stvorili tako da su niz greda zabili u morsko dno kako bi to držalo bazu koja je napravljena od betona, pijeska i slojeva granita.

Tvrđava se nalazi južno od otoka Kotlina, a bila je jedna od odbrambenih građevina Kronstadta. Prema ideji ruskog kralja Petra, podignute su obrambene utvrde u finskom zaljevu nakon što je stvoren Sankt-Peterburg.

Utvrda je slična francuskoj utvrdi Boyard, obje su ovalnog oblika s dvorištem unutar zidina. Visoka je 90 metara i ima tri kata, a u nju je stalo 1000 ljudi i deseci topova.

Dovršena je sredinom 19. stoljeća, no nikad nije bila dio direktnih borbi. Umjesto toga u njoj se skladištilo oružje, a tokom Krimskog rata, koji je trajao tri godine, branila je Kronstadt od neprijatelja.

Potom se u njoj nalazio tajanstveni laboratorij. Od 1899. do 1917. tamo su se izučavale kuga i bakterijske bolesti. Nakon što je švicarsko-francuski fizičar i bakteriolog Alexandre Yersin otkrio bakteriju koja može uzrokovati kugu, ruska vlast formirala je komisiju za prevenciju bolesti koju je smjestila u utvrdu.
Osim kuge, izučavalo se koleru, tetanus, tifus i druge bolesti te tražile vakcine i serume za njih.

Nalazile su se tu velike peći za kremaciju životinja na kojima su pokusi rađeni, izolacijske prostorije, biblioteka te štala za konje na kojima su se serum i vakcina testirali.

Prije nego što je laboratorij zatvoren 1917. godine, dvoje ljudi je preminulo od zaraze koja je buknula u utvrdi.

Nakon zatvaranja u utvrdi je bila vojska, a u 80-ima prošlog stoljeća je napuštena. U devedesetima su se tu odvijali techno i rave partiji, a danas je otvorena za turiste koji je žele posjetiti brodom. (Naj portal)

Tagovi:kuga rusija utvrda

Sljedeća vijest

Vic: SAT SPAVAM, SAT PLAČEM

Predhodna vijest

Zanimljivi običaji: AKO VOLIŠ SVOJE PRIJATELJI, PLJUNI NA NJIH

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

3 sata

08/11/2024

NajPortal.ba

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.