Čvrsnica je jedna od najljepših planina u BiH smještena je u sjevernom dijelu Hercegovine, a njeni surovi kameniti obronci ponosno se izdižu i stražare nad Drežnicom, Divom Grabovicom, Blidinjem i Dugim poljem.

Njene visoke litice obrasle su borovim i grabovim šumama te gustom klekom i munikom, a njeni vrhovi, udoline i grebeni čine je destinacijom koju rado pohode i posjećuju brojni planinari i planinarske ekspedicije.

Najviši vrh Hercegovine U Bosni i Hercegovini jedinstvena je i po tome što ima najveći broj planinskih vrhova viših od 2.000 metara, a najviši od njih je Pločno, čija visina iznosi 2.228 metara. Na njega se može popeti koristeći više planinarskih staza, a treba reći kako je cijela planina premrežena takvim stazama koje su veoma dobro markirane.

Najbolje održavana kreće s lokaliteta Masna luka, iz planinskog podnožja, te vijuga kroz guste borove šume u nižim predjelima, da bi potom krajolik drastično pretvorio u kamenjar kojim šibaju i gospodare snažni vjetrovi. Ovaj surovi teren oskudan je biljnim svijetom, a na njemu uspijevaju jedino kleka i munika, patuljaste četinarske kulture, koje je priroda milijunima godina oblikovala i opremala za život u oskudnim uvjetima.

Ono što je posebna atrakcija za planinare i posjetioce koji se kreću ovom stranom planine je prekrasan pogled na Dugo polje i Blidinjsko jezero, prostor koji je prije više decenija proglašen spomenikom prirode.

Ništa manje atraktivan nije ni pogled s vrha Pločno jer se, dokle god ljudsko oko doseže, prostiru i vežu jedan za drugog lanci Prenja, Čabulje, Raduše, Vrana, Veleža, Visočice, Biokova i drugih planina, a kada je vedro i sunčano vrijeme, pogled jasno dopire do poluotoka Pelješca i obrisa Jadranskog mora. Osim vrha Pločno, postoji još pet vrhova viših od 2.000 metara, i to su Draga kosa (2.217 m), Jelinak (2.170 m), Kapci (2.156 m), Ploča (2.040 m) i Veliki Vilinac (2.113 m).

Mnogi će reći kako je ovaj posljednji vrh ujedno i najljepši, a u njegovom podnožju nalazi se i istoimeni planinarski dom te Hajdučka vrata, nadaleko poznat i čuven geomorfološki fenomen po kojem je Čvrsnica nadaleko poznata. Radi se o kamenom prstenu koji je 1985. godine proglašen nacionalnim dobrom kojeg su priroda i klimatski uslovi hiljadama godina strpljivo stvarali.

Ovaj prirodni fenomen se nalazi na planinskoj litici koja gospodari veličanstvenim kanjonom Dive Grabovice, desne pritoke rijeke Neretve, čije izvore napajaju vode koje prikupljaju planinski visovi i doline Čvrsnice. Mnogi ga nazivaju i Mijatovim prolazom, po čuvenom hercegovačkom hajduku koji se sa svojom družinom opirao osmanskoj vlasti, te se krio u nepristupačnim njedrima Čvrsnice i okolnih planina.

Legenda kaže kako su hrabri momci upravo na ovome mjestu polagali hajdučku zakletvu te je zatim vršena njihova inicijacija u hajdučke redove. Danas mnogi upozoravaju na potrebu da se ovaj prirodni fenomen dodatno zaštiti jer ga nagriza zub vremena, ali i ugrožavaju nesavjesni pojedinci koji se zbog fotografiranja ili iz drugih razloga penju na kameni prsten.

Desetak minuta hoda od Hajdučkih vrata nalazi se lednjačko jezero Crvenjak, koje je na najvišoj nadmorskoj visini u Bosni i Hercegovini od 1.970 m. Istraživanja su pokazala kako je bogato rijetkim vrstama flore i faune, kao što je triton, endemski vodozemac iz porodice daždevnjaka. Čvrsnica u sebi krije brojne tajne, a njena veličanstvena ljepota očarava bez obzira na godišnja doba.

Nakon što je posjeti, čovjek osjeća stanje blaženstva koje okrepljuje dušu i unosi iskonski mir, jer nigdje kao na planini ljudsko biće ne osjeća iskonsku povezanost s prirodom. (Naj portal)