Pratite nas

Zanimljivosti

Ljubomora: DOKAZ LJUBAVI ILI BOLEST?

Published

on

Ljubomora je složeno osjećanje. Ona se može iskazati kroz bijes, mržnju, patnju, uznemirenost i očaj. Međutim, da li je osjećanje ljubomore uvijek mora biti destruktivno?

Ona je obično posljedica negativnih misli i osjećaja nesigurnosti koji se javlja jer se plašimo da bismo mogli da ostanemo bez voljene osobe. Ona je miks ljutnje, straha, gađenja.

Ukoliko vas partner konstantno pritiska, provjerava vam telefon i lične stvari i zamjera vam mnoge stvari, čak i ako mu niste dali povoda, to nije u redu! To nikako nije zdrava ljubomora.

Problem ljubomore se sreće u svim grupama i zajednicama upravo zbog stalne potrebe za osvajanjem pažnje i podrške autoriteta, ona je dio egzistencijalnih potreba čovjeka i opstanka.

Kad postoji nesigurnost u odnosu, prag za ljubomoru je jako snižen, ali i obrnuto, kada vlada sklad tada neće biti mjesta za ljubomoru.

Ljubomora je tokom čitave čovjekove istorije jedna od glavnih tema pjesama, priča, filmova i drugih oblika umjetnosti. Ipak, ona može da ima i negativne posljedice.

Zato budite oprezni kad je ljubomora u pitanju, tanka je linija imeđu zdrave i patološke ljubomore.

Nauka kaže da je kontrolisana ljubomora zdrava. Ukoliko je vaš partner poželjan, to u vama može stvoriti osjećanje ponosa što ste baš vi ona/onaj pored nje/njega, ali često taj ponos zna da prati osjećaj ljubomore zbog straha da se ne pojavi neko ljepši i zanimljiviji od vas.

Naše urođeno osjećanja straha, bola, sreće, neizvjesnosti su normalna dokle god ne idu u paranoju, dokle god možemo da ih prepoznamo i iskontrolišemo, (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending