Emir Zjajo iz Donjeg Vakufa je zajedno sa suprugom nakon završenog fakulteta i bez mogućnosti da se zaposli pokrenuo vodenicu staru 100 godina. Priča kako su se vratili sa studija iz Sarajeva 2016. godine i kako nisu imali posla, te da su razmišljali čime bi mogli da se bave.
Jedno vrijeme je pokušao sa malinama, ali nije išlo. Tri godine su imali dobre urode, ali su bile slabe otpupne cijene, pa se okrenuo novim izvorima zarade. Formirao je firmu “Hadžin mlin”
“Svi se okreću nekoj zdravoj hrani, a pošto je bila vodenica ovdje, ja sam nabavio sve vrste žitarica i počeo sam da učim kako se melje. Naša tetka Uma nam je pokazala kako bi brašno trebalo da bude mljeveno. I tada smo krenuli sa tim procesom. Najviše se traži kukuruzno brašno, a u posljednje vrijeme traži se i heljda – priča Emir o svom mlinu kojeg zovu “Hadžijin mlin”.
U planu im je i proizvodnja bezglutenskog brašna.
“Jedan dio smo odvojili i tu planiramo da meljemo žitarice koje u sebi ne sadrže gluten. Kod nas su trenutno dostupne heljda, kukuruz, spelta i riža. U doticaj sa bezglutenskim brašnom ne može dolaziti prašina od ovih koje u sebi imaju gluten – pojašnjava.
Kaže da je iz godine u godinu sve veća potražnja, a naročito kada dolaze ljudi iz dijaspore.
“Kod nas dosta siju svoje domaće žitarice i donose da im meljemo – kazao je.
Navodi da je kilogram pšenice, raži i ječma 1,50 KM po kilogramu, kukuruz 2 KM, a heljda 5 KM.
I žitarice su poskupjele pa bi mogla poskupiti i cijena mljevenog brašna, a navodi kako sve žitarice koje melju i nabavljaju su provjerenog kvaliteta.
Emir kaže da je teško pokrenuti posao i da je teško opstati kada je to jedini izvor prihoda.
“Ja sam nedavno dobio posao i sada je ovo dodatna zarada i tako je lakše. Vrijedi pokušati bilo šta ovdje kod nas nego otići vani. Mada ni vani nije tako jednostavno kako se to nama čini. Stalno razmišljamo o širenju posla. Sada imamo i koke nosilice i piliće, pa će biti i jaja domaćih. Velika je potražnja za domaćim – navodi za “centralnu bonu” Zjajo (Naj portal)
