Pratite nas

Zanimljivosti

Sejo, moja sestrice: SESTRA PONEKAD ZNA BITI NAPORNA, ALI NJENA LJUBAV NIKADA NE PROLAZI!

Published

on

Ako ste ikada nekome morali da objasnite kako je to imati sestru, moguće je da ste imali pomalo težak zadatak, jer teško je u nekoliko rečenica nekome objasniti kako je to imati najbolju prijateljicu od rođenja, koja vas razumije bolje nego bilo ko drugi.

Bez obzira na to bila ona mlađa ili starija od vas, postoje neke istine o sestrama s kojima će se svi koji ih imaju složiti. jer koliko god svaki sestrinski odnos bio jedinstven, postoje neke činjenice koje se protežu kroz svaki taj odnos. Pročitajte 10 istina s kojima se svaka sestra može poistovjetiti:

1. Sestre razmjenjuju odjeću i stvaraju zajednički fundus garderobe (kako zgodno, zar ne?!)

U nekom trenutku života ormar sestara postaje zajednički jer toliko često pozajmljuju jedna drugoj komade odjeće da na kraju ne možete otvoriti sopstveni ormar, a da u njemu ne ugledate barem jednu stvar koja pripada vašoj sestri.

2. Vi ste bliski s njenom najboljom prijateljicom i ona sa vašom

Mnogi od nas na najbolje prijateljice gledaju kao na sestre, a jedan od razloga za to leži u činjenici da su ih naše sestre takođe prigrlile i prihvatile kao članice porodice. Jer vaša sestra zna da vam najbolja prijateljica puno znači i zato je i ona voli.

3. Sestra ponekad može biti naporna, ali njena ljubav nikad ne prolazi

Čak se i najbliskije sestre tu i tamo ne slažu. Ponekad je sestra ta koja radi stvari koje naše živce dovode do ivice, ali na kraju dana i dalje je (beskrajno) volimo. I zato na sestru nikad ne ostajemo ljuti predugo, čak i kada nas najviše iritira.

4. Sestre najbolje čuvaju tajne

Zbog toga što su najbolji čuvari naših tajni, sestre su one od kojih uvijek rado tražimo savjete o ljubavi, poslu, prijateljstvima… bez straha da će ih proširiti dalje.

5. Sestre jedna drugoj znaju slabe tačke

Svoju sestru toliko dobro poznajete da znate kako od nje da dobijete ono što želite. To može biti daljinski upravljač, njena haljina, palačinke… I to slatko ubeđivanje ima čuvenu “sestrinsku” čar.

6. Uvijek je tu kad vam treba neko za razgovor

Bez obzira na doba dana, sestru možete nazvati ili joj poslati poruku i ona će se javiti čim bude mogla. Sestre su uvijek tu da saslušaju i daju najbolje savjete i to se nikad ne mijenja, bez obzira na to kolika vas udaljenost dijeli ili koliko godina imate.

7. Sestre su tu da pomognu u teškim trenucima

Niko vas ne razumije dobro kao sestra. Tu i tamo vas poznaje bolje nego vi sami sebe. Kad god prolazite kroz teške trenutke, sestra je osoba koja tačno zna šta treba da učini i kaže da vam bude lakše. bilo da je to zagrljaj, odlazak u šoping ili na omiljene kolače – sestra UVIJEK zna…

8. Sestre su jedna drugoj uzor

Nije bitno ko je starija, a ko mlađa sestra – mnogi od nas na sestre gledaju kao na uzore i stavljaju ih na pijadestal, jer sestre su, jednostavno – najbolje i nezamjenjive.

9. Ratovi oko kupatila

Tokom odrastanja kupatilo je često uzrok najžešćih svađa, jer uvijek se neko predugo tušira, šminka, sprema… To prepiranje oko gluposti na kraju je ipak dobra životna lekcija jer vas pripremi za život s cimerima, a kasnije sa partnerom i djecom, a da toga niste ni svjesni.

10. Nostalgija

Najbolji deo sestrinstva je činjenica da ste jedna uz drugu od prvog dana i bilo koja stara fotografija, video snimak ili lutka iz djetinjstva vraća niz sajnih i toplih uspomena, a sestra je osoba s kojom ih uvijek možete podijeliti.

Imati sestru, znači imati prijatelja i podršku za cijeli život!

Zanimljivosti

Misterije: Kako je grad sa 40.000 stanovnika nestao preko noći?

Published

on

Prije oko 4.500 godina nastao je grad Mohendžo-daro, koji se nalazio na području današnjeg Pakistana. Grad je na svom vrhuncu imao i do 40.000 stanovnika. Onda je iznenada nestao u ruševinama.

Mohendžo-daro je jedno od najvećih gradova civilizacije Harapan ili civilizacije doline Inda. Rakhaldas Bandiopadhiai ga je otkrio 1922. godine.

Parirao velikim silama

Tokom 1930-ih, velika iskopavanja su sprovedena na lokalitetu pod vođstvom Sir Johna Marshalla, D.K. Dikshita i Earnesta MCcaya.

Iskopavanja se i dalje sprovode. Međutim, želja mnogih arheologa je da se ovo nalazište maksimalno zaštiti od spoljnih faktora ili da se zatrpa, jer će brzo nestati.

Ovaj grad je, bez sumnje, parirao velikim silama starog Egipta, Mesopotamije i Krita. Život u ovom gradu je trajao jako dugo, on se razvijao i rastao, dok iznenadan nije pao i nestao.

Drugi gradovi civilizacije u dolini Inda propale su otprilike u isto vrijeme.

Inače, Mohendžo-daro u prevodu na znači “Humka mrtvih ljudi”. Prema UNESCO-u, nalazište se prostire na 250 hektara. Ali je samo trećina arheološki iskopana.

Grad je nastao oko 2.500 godina prije nove ere i njegova izgradnja je bila dobro planirana, na šta ukazuje urbani plan grada. Veći dio grada bio je izgrađen od pečene cigle, koje su bile standardizovani građevinski materijal.

Na svom vrhuncu, metropola je imala ravne puteve koji su se ukrštali pod pravim uglom, stvarajući gradske blokove poređane sa gradskim centrima, javnim kupatilima, kulturnim centrima, sakralnim građevinama za sveštenike, složenim sistemom odvodnjavanja i velikom žitnicom.

Ovo je 10 najljepših svjetskih gradova: POGODITE KOJI JE PRVI NA LISTI

Kuće su bile opremljene kupatilima od cigle, a mnoge su imale i toalete. Otpadne vode iz njih su odvođene u dobro izgrađene kanalizacije koje su tekle duž središta ulica, pokrivene ciglama ili kamenim pločama. Cisterne i bunari fino izgrađeni od pečene cigle su održavali javne zalihe pitke vode.

Pored svega što drevni grad jedne civilizacije može da sadrži bilo bi očekivano pronaći i grad mrtvih, odnosno groblje. Ali groblje nije otkriveno. Umjesto toga pronađeni su skeletni ostaci 40 osoba rasuti po čitavom drevnom gradu.

Napušteni grad

Oko 1800. do 1700. godine prije nove ere, Mohendžo-daro biva napušten. Ranije se mislilo da je grad uništen napadom spoljnih neprijatelja, poput indoevropljana. Međutim, nema tragova požara, niti bilo kakve razorne katastrofe.

U slojevima ruševina, pepela i krhotina nađeno je 40 skeleta. Neki su ležali na ulicama u zgrčenim položajima poput žrtava kastastrofalnog događaja.

U prostoriji sa javnim bunarom, u jednom dijelu grada, pronađeni su skeleti dvije osobe za koje se činilo da su očajnički koristile svoje posljednje ostatke energije da se popnu uz stepenice i da izađu na ulicu.

U blizini su ležali prevrnuti ostaci još dvojice. Na drugim mestima u toj oblasti pronađeni su “čudno izobličeni” i nekompletni ostaci devet osoba, vjerovatno bačenih u jamu.

U uličici između dvije kuće u drugoj oblasti, još šest skeleta je bilo prekriveno zemljom.

Često se ova scena na nalazištu dovodila u vezu sa napadom neprijatelja.

Međutim, fizičko antropološka studija Keneta Kenedija dokazala je da oni nisu ubijeni, već da su umrli od nečega drugog što nije ostavilo tragove na skeletnim ostacima.

Uspomene iz sarajevskih kafića: ŠTA PIJEŠ, ŠTA ĆE TI TREBA POPITI?

Budući da je ona sprovedena jako davno, nije na odmet odraditi ponovo antropološku analizu skeleta sa fizičko-hemijskim analizama, prenosi Nova.

Značajni dokazi

Jedna od novijih teorija jeste da je drevni grad pretrpio velike poplave i da su ljudi umrli od posljedica bolesti koje se prenose vodom, kao što je kolera.

Nedavna istraživanja otkrila su značajne dokaze o poplavama u Mohendžo-darou u obliku mnogih slojeva muljevite gline.

Rijeka Ind je bila sklona da promijeni svoj tok i kroz vjekove se postepeno kretala prema istoku, što je povremeno dovodilo do poplava unutar granica grada.

Zaista, činilo se da su masivne platforme od cigli na kojima je izgrađen grad i utvrđenja oko njegovih dijelova dizajnirani da obezbijede zaštitu od takvih poplava.

Uslovi bi bili idealni za širenje bolesti koje se prenose vodom, posebno kolere, iako se ne može dokazati da su se pojavile epidemije kolere.

Možda je u pitanju neka druga zarazna bolest, za koju su neophodna dodatna ispitivanja skeleta, prenosi “sveoarheologiji”.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending