Pratite nas

Razglednice

Turisti presudili: DOBRO JE DA MI HRVATI NISU GURNULI GLAVU U TANJIR SA SARMOM, ŠKOTI ŠKRTICE…

Published

on

Iako su svi narodi različiti, zanimljivo je, a ponekad i duhovito, da se posluša šta stranci koji posjete Hrvatsku misle o Hrvatima.

Neki se raspišu na turističkim forumima, drugi, pak svoja iskustva dijele na blogovima, a puno je pozitivnih stvari koje “ostaju” iza turista, ali i uspomena koje nose u svoju zemlju. Ovo su neke od najčešćih kritika turista.

“Hrvatima je hrana najvažnija stvar na svijetu. Nije da se žalim, ali svaki put kad dođem u goste neprestano me nagovaraju da jedem. Dobro da mi nisu gurnuli glavu u tanjir sa sarmom. Sarma im je sve. S vremenom sam se navikla da Hrvati forsiraju druge da jedu, a nakon nekog vremena shvatila sam da sam i ja počela da radim isto. – priča djevojka iz Švajcarske koja često posjećuje Osijek.

Hrvati su svjesni činjenice da obožavaju pivo, ali zanimljivo je da čujete, priča jedan Hrvat, kako stranci doživljavaju tu “ljubav”.

“Hrvatima je pivo kao neka virtuelna novčana valuta. Trebala mi je mala popravka u kući, ali radnik nije htio da primi novac za obavljeni posao. Umjesto toga, rekao mi je da platim pivom. Pivo se stalno spominje. Momci koje upoznajem gotovo uvijek zovu na pivo (a ne u bioskop ili restoran), što, recimo, u Americi nije slučaj” – kaže još jedna djevojka.

“Znam neke hrvatske riječi, ali kada dođem u Hrvatsku pričam engleski ili njemački. Često mi se dešavalo da čujem ljude za stolom kako komentarišu moj izgled ili ponašanje, ne znajući da razumijem šta pričaju. Dešavalo mi se i to da mi upute vulgarne komentare, o tome kako sam se obukla i šta nosim”, piše još jedna djevojka na forumu.

Tokom ljetne sezone, regularne cijene turističkih usluga u Hrvatskoj drastično “skaču”, posebno, kako kaže jedna djevojka iz grupe turista, kada vide posjetioce stranih zemalja, pa im duplo naplaćuju.
“Jasno mi je da situacija u Hrvatskoj nije bajna i da je puno siromašnih ljudi. Ali ne razumijem otkud taj bezobrazluk da kad progovorim na engleskom jeziku, cijene dvostruko poskupe. Jednom sam limenku soka platila 10 evra, ali nisam se htjela raspravljati. Rekla sam prodavaču da mu je to napojnica i otišla”, otkriva turistkinja.

Neki turisti su, pak, naišli na neljubaznost turističkih radnika.

“Vratio sam se s dvodnevnog putovanja po dalmatinskoj regiji. Iako je većina mjesta zaista lijepa, teško sam se povezao s lokalnim stanovništvom. Italijan sam u tridesetim godinama, dobro govorim engleski, kao i druge jezike. Ne mislim da sam šu*** i uvijek imam dobru komunikaciju s ljudima. Svjestan sam da ljudi koji se bave turističkim poslovima su u gužvi tokom sezone. Da se razumijemo, nije me niko maltretirao, ali vrlo često su me držali na  distanci, ponekad licemjerno, ponekad i grubo tokom 15 dana na putovanju”, ispričao je Italijan. (Naj portal) distanci, ponekad licemjerno, ponekad i grubo tokom 15 dana na putovanju”, ispričao je Italijan. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending