Pratite nas

Poznati

Sjećanja na Rejhana Demirdžića – “Gospodina Glumca”: NAĐEMO SE KOD MOME I UZEIRA

Published

on

Na današnji dan, 22. augusta 1988. godine umro je Rejhan Demirdžić, jedan od najvećih glumaca svih vremena. Rejhana su svi voljeli, a i danas vole iako je sve manje onih koji ga se sjećaju. Malo ko nas podsjeća na veličine kakve smo nekad imali. Sarajevo mu se tek djelimično odužilo za velike umjetničke i ljudske zasluge darujući mu Šestoaprilsku nagradu i dajući njegovo ime jednoj ulici u sarajevskom naselju Dobrinja.

Rejhan Demirdžić bio je bosanskohercegovački pozorišni, filmski, radijski i televizijski glumac, te televizijski scenarista.

Rođen 2. januara 1927. u Sarajevu. Prvi nastup imao u sarajevskom Narodnom pozorištu 1943. godine. Osim u sarajevskom Narodnom pozorištu glumio u pozorištima u Šapcu, Titovom Užicu i Nišu u periodu od 1945. do 1955. kada se definitivno vraća u Sarajevo.

Bio je veliki majstor glumačkog zanata – glumac koji nije imao svoj fah već je mogao uspješno glumiti, mangupa, nacističkog oficira, bega i gradskog gospodina. Rejhan Demirdžić i Rudi Alvađ su u zabavnim emisijama Radija Sarajevo igrali veoma popularne likove Uzeira i Momu.

“Umjetnik mora dio sebe pokloniti svom pozivu – dio svog privatnog života i emocija. Za sebe mogu slobodno reći da sam pola svog života, svoje ličnosti, individualnosti, poklonio teatru. Zbog toga mi nikad nije bilo žao i, kad bih bio u prilici da opet biram, izabrao bih glumu – rekao je svojevremeno Rejhan Demirdžić.

Ostvarujući brojne uloge u teatru, na filmu, televiziji i radiju, Demirdžić je prezentirao ne samo svu raznovrsnost svog talenta već i beskrajnu moć glumačke umjetnosti.
Demirdžić je jedan od prvih bosanskohercegovačkih glumaca koji je glumu približio narodu, a dodajući veliku dozu intelektualnosti i gospodske otmjenosti u pristupu scenskoj umjetnosti, istovremeno je publiku i gledaoce i obrazovao i zabavljao.

Ostat će upamćen i kao umjetnik koji se nije odricao svog nacionalnog bošnjačkog identiteta, već je on postao i ostao neodvojiv dio njegove glumačke interpretacije, njegovog “ćeifa”, prepoznatljiv u govoru, kulturi ophođenja i fizičkim gestama.

“Gospodin glumac”, kako su ga sugrađani prozvali, Rejhan Demirdžić u naslijeđe svom gradu ostavio je mnogo toga. Ostavio mu je tradiciju, kulturu, umjetnost. Ostavio mu je identitet, pisao je svojevremeno Stav.

Svoj prvi glumački nastup ostvaruje s nepunih 17 godina, u sarajevskom Narodnom pozorištu 1943. godine, u predstavi Mirandolina Karla Goldonija. Od 1945. do 1955. godine stalni je član pozorišnih ansambala u Šapcu, Titovom Užicu i Nišu, nakon čega se vraća u sarajevsko Narodno pozorište gdje svojim nastupima i fantastičnom scenskom transformacijom skreće pažnju.
Rejhan Demirdžić je zajedno s Jurislavom Korenićem bio autor kultne televizijske serije Karađoz, nekadašnje Televizije Sarajevo, u kojoj je igrao glavnu ulogu. Svojom izvedbom Husametin-bega uspostavio je nove temelje i uveo glumačka sredstva koja i danas važe za standard posvećenosti poslu i glumačkom zanatu.

“Umjetnik mora dio sebe pokloniti svom pozivu – dio svog privatnog života i emocija. Za sebe mogu slobodno reći da sam pola svog života, svoje ličnosti, individualnosti, poklonio teatru. Zbog toga mi nikad nije bilo žao i kad bih bio u prilici da opet biram, izabrao bih glumu”, rekao je jednom Demirdžić.

Jedan od najpoznatijih angažmana velikog Rejhana Demirdžića je priređen zajedno s još jednom veličinom bosanskohercegovačkog glumišta Rudi Alvađom, kada su u saradnji s Momom Dragičevićem stvorili legendarne zabavne emisije Radija Sarajevo, gdje su igrali veoma popularne likove Uzeira i Momu, po kojima je njihova publika i stanovnici grada Sarajeva prozvali tada novosagrađene moderne nebodere na Marijin Dvoru. Danas se zovu Unitic, ali su za Sarajlije i dalje Momo i Uzeir.

Pamte se i role u tv serijalima Odbronici, Tale i Porobdžije, filmovima Miris dunja, Mula Mustafa Bašeskija, Derviš i smrt, Simha, Blago u duvaru, Hasanaginica…

Rejhan Demirdžić je mnogima pomagao i uspješno ih izveo na umjetnički put, a posebno je bio podrška Nadi Đurevskoj. (Naj portal)

Poznati

Emelin Fetić donosi čaroliju: Uz ‘Danas ženimo jarana’ korača ka estradnom vrhu

Published

on

Emelin Fetić, sjajni bh. pjevač, u svakom singlu donese neku novu čaroliju. Zahvaljujući emotivnom vokalu, sve i jedna pjesme ostane ‘zapisana u vremenu’, pa stoga ne čudi da konačno ide prema mjestu kojem zaslužuje – a to je sam vrh bh. estrade.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by naj_portal (@najportal)

Regionalna publika ga je upoznala u takmičenju ‘Zvezde Granda’ gdje je također ostavio itekakav pečat. No, pravi pečat na estradi mu tek predstoji. Sve to zahvaljujući novim pjesmama ‘Danas ženimo jarana’ i ‘Ljubi brate dok si mlad’. 

Emelin nam u pjesmi ‘Danas ženimo jarana’ donosi nezaboravnu priču o radosti i ljubavi na danu vjenčanja. Njegov emotivan glas oživljava svaku riječ stihova, dok nas vodi kroz uzbuđenje i radost koja ispunjava vazduh dok se prijatelji okupljaju da proslave ovaj poseban trenutak.

Spot savršeno dopunjuje Emelinovu interpretaciju, prikazujući nam urnebesne trenutke i neizmernu sreću koja prati ovakav događaj. Muziku ove sjajne numere potpisuje Edi Hadžiahmetović, tekst Haro Hamzakadić a aranžman Edi Hadžiahmetović i Mirza Hadžiahmetović.

Ni Emelin nije štedio riječi hvale za ekipu koja mu je bila na raspolaganju tokom snimanja spota.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Emelin Fetic (@emelin.official)

– Posebno hvala mom drugu i saradniku Vedadu Durmiću i Caffeu Extrablatt Zenica! Potom mojim drugarima Selmi Terzić-Salihbašić i Farisu Salihbašić, koji su odigrali mladence u videu. Mom drugu Fudi koji je odigrao kuma, Irmi Hođić koja je igrala kumu. Naravno, plesnom klubu Shadow Zenica koji su bili statisti, restoranu Tapas koji nam je ustupio prostor za snimanje videam te mojim drugarima Orkestar Harisa Kaltaka – od srca je kazao Fetić.

A koliko je ‘zakucao’ svoje mjesto na estradnom nebu govori podatak da mnogo nastupa, putuje, snima nove covere… A uskoro kreće na australijsku turneju. Decembar i doček Nove godine bit će upravo ‘preko bare’.

 

 

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending