Velike cvijetne glave hortenzija bez napora privlače pažnju gdje god su posađene. Kao središnja tačka u bašti, u vazi i u vjenčanim buketima, hortenzije su mnogima omiljeni cvijet. Uz to, prilično ih je lako uzgajati. Kako biste iz hortenzija dobili najviše cvijeća, sve što treba da uradite jeste da osigurate da biljka dobija prave količine vode i đubriva.
Ključno je poznavanje vrste hortenzija koje uzgajate. Iako ih ima oko sedamdesetak, u vrtovima se najčešće uzgajaju ove tri sorte hortenzija: penjačice, glatke i velelisne. Osim raskošnih cvatova, ukrasnu vrijednost hortenzijama daju i zanimljivi listovi i oblik rasta. Krupni cvjetovi mogu biti široki i pločasti, kupolasti ili potpuno okrugli i metličasti, u nijansama crvene, plave, ružičaste ili bijele boje.
Najčešće se sade uz zidove kuća i terase, pojedinačno ili u manjim grupama na njegovanom travnjaku. Najbolje uspijevaju u težim i vlažnijim zemljištima, na osunčanim ili polusjenovitim mjestima. U njegu spada redovno zalivanje i prihranjivanje kompleksnim đubrivom svake godine u proljeće. Orezuje se u proljeće, a tada se i razmnožava stabljičnim reznicama.
Cijelog ljeta i jeseni hortenzija daje raskošne, predivne cvjetove u vašem vrtu ili domu. Nije zahtjevna – treba joj samo puno svjetla i vode. Bolje će uspijevati u polusjenovitim mjestima nego na direktnom suncu. U ljetnim mjesecima neće joj škoditi ni ako je zalivate dva puta dnevno – kasno uveče i rano ujutro. Najbolja voda za hortenziju je kišnica ili ona koja je odstajala.
Kada nastupe hladniji dani s ovom biljkom treba postupati kao i s ružom. Hortenzije dobro podnose zimu i njihovi cvjetovi izdržaće i temperaturu od -10 stepeni. Poput ruže i hortenzija je grmolika drvenasta biljka koja se štiti od zime pokrivanjem lišćem unutar grma. Prije toga očisti se grm od suhih, odumrlih grančica i odsjeku suhi cvjetovi, a oko žbuna se može staviti žičana mreža koja pridržava grane u kompaktan grm.
Veliki, zgusnuti klasteri cvjetova cvetaju cijele sezone, sve do zime. Većina vrsta toleriše sunce, pogotovo ako se ne radi o jakom podnevnom suncu. Cvjetovi mijenjaju boju u zavisnosti od svoje staorsti: od kremasto bijele boje idu prema ružičastoj i na kraju jeseni i tokom zime postanu rđavo smeđi. Njihova boja ne zavisi od pH vrijednosti zemlje. (Naj portal/ Foto: Shutterstock)
PROČITAJTE I OVO:
https://najportal.ba/visoke-temperature-ne-vole-ni-biljke-kako-zastiiti-cvijece-od-vrucina/
