Pratite nas

Razglednice

Ispravka vijesti: RIJEKA KRUPA NIJE JEDINA KOJA NEKAD TEČE UZVODNO!

Published

on

Nakon što je “Naj portal” 18.6. 2021. godine objavio kraći tekst slijedeće sadržine:

“Rijeka Krupa je prirodni fenomen, a jedinstvena je što teče u oba smjera.

Ova rijeka izvire iz Deranskog jezera u Hutovom blatu, odakle teče prema jugozapadu do svog ušća u Neretvu.

U prosjeku je duboka 5 metara, a duga 9 kilometara. Sliv rijeke velik je 74 km”, portal Raskrinkavanje.ba je uočio da imamo grešku zbog fotografije, (objavljena je fotografija druge rijeke, koja se također zove Krupa, ali se nalazi u Hrvatskoj). te je upozorio da naša vijest nije u cjelosti istinita.

Prenosimo neke tvrdnje i dokaze portala “Raskrinkavanje.ba”:

Rijeka Krupa, koja ističe iz Deranskog jezera u Hercegovini, nekad teče od ušća ka izvoru. No, po tome nije jedinstvena ni u svijetu ni u Evropi, kako su izvijestili brojni mediji.

Najranije medijsko pojavljivanje tvrdnje da je rijeka Krupa jedina na svijetu koja teče u dva smjera pronašli smo na sajtu Prebilovci.(net), u članku iz 2015. godine, u kome se navodi da Krupa teče “kao ni jedna rijeka na svijetu – u oba pravca”. No, tvrdnja se izvjesno na internetu pojavljuje i odranije, a na Wikipediji bar od 2008. godine.

Rijeka Krupa nije jedina rijeka u svijetu koja nekad teče uzvodno. Brojni izvori na internetu (1,2, 3, 4) navode primjer rijeke Tonle Sap, u Kambodži, koja dva puta godišnje mijenja smjer toka. O tome je moguće pronaći informacije i na našem govornom području (1, 2, 3). Riječ je o rijeci koja izvire iz istoimenog jezera i pritoka je rijeke Mekong.

U članku Financial Timesa iz 2017. godine, autor Nick Middleton, predavač fizičke geografije i saradnik Univerziteta St Anne's iz Oxforda, navodi da je riječ o jedinoj prirodnoj promjeni smjera toka rijeke, koja se redovno dešava sezonski.

Tokom vlažne sezone, nivo vode u jezeru raste od samo jednog metra do deset puta veće dubine. Istovremeno, površina se više nego učetverostručenje i pokriva 15.000 kvadratnih kilometara. Ovo povećanje količine vode uzrokovano je izuzetnim hidrološkim fenomenom koji pokreće Mekong, jednu od najvećih svjetskih rijeka. Kada u junu započne sezona jugozapadnog monsuna, Mekong iznenada naraste u divlju bujicu. Njen nivo vode raste tako brzo da sva voda ne može otići u more.

Dio naplavljene vode teče u rijeku Tonlé Sap, koja se uliva u Mekong u Phnom Penhu.Snaga vode uzrokuje obrnuti tok rijeke, sjeverno prema jezeru Tonlé Sap. Sljedećih četiri ili pet mjeseci, rijeka teče uzvodno, umjesto nizvodno. Budući da je to jedini odvod iz jezera, voda nema gdje otići, pa se jezero puni.

Ovo je jedina rijeka na svijetu s prirodno obrnutim tokom koji se redovno dešava sezonski. Neke rijeke u hladnim geografskim širinama mogu nekad imati obrnuti tok zbog brane koju formira led; površinski tok ponekad se može obrnuti u rijetkim prilikama i nakratko zbog jakih vjetrova (naprimjer, na rijeci Detroit), a poznato je i da je tok rijeke Chicago “obrnut” u velikom građevinskom projektu početkom 20. vijeka.

Mediji su 2012. godine pisali da je uragan Isaac “vratio rijeku Mississippi unazad”. Kako navodi BBC, olujni talas prije uragana Isaac natjerao je rijeku da teče unazad 24 sata. Kako navodi ovaj medij, promjena smjera toka rijeke viđena je i ranije, posebno tokom uragana Katrina 2005, a isti efekat izazvao je i zemljotres u blizini rasjeda New Madrid u Missouriju 1812. godine.
Promjenu smjera kretanja rijeke može izazvati i plimni talas, kao u slučaju rijeka Hudson i Saint John River (1,2).

Shodno navedenom, jasno je da rijeka Krupa nije jedina rijeka na svijetu koja nekad mijenja smjer toka. Tonle Sap je rijeka koja od ušća ka izvoru teče redovno sezonski, a pored toga, postoji i značajan broj drugih rijeka koje smjer mijenjaju povremeno, usljed različitih faktora.
Da li je zbog povremene promjene smjera Krupa jedinstvena u Evropi?

U članku portala Naučna Rusija iz 2014. godine pobrojano je nekoliko primjera obrnutog toka rijeka u Rusiji, a neke od njih su u evropskom dijelu ove zemlje. Tako se navodi primjer rijeke Volhov, koja izvire iz Iljmenskog jezera, a uliva se u jezero Ladoga. Kako je nagib tla mali, ako u donjem toku dođe do bujica uzrokovanih kišom i otopljavanja leda u proljeće, to blokira tok rijeke i ona teče u suprotnom smjeru. U istom članku navodi se i primjer rijeke Suhone, pritoke Sjeverne Dvine, koja izvire iz Kubenskog jezera, a čiji tok u proljeće blokiraju pritoke Vologda i Lezha, pa Suhona počinje da teče nazad do jezera.

Rijeke koje ponekad teku uzvodno moguće je pronaći i u regionu. Na internetu je dostupno nekoliko izvora koji navode da granična rijeka između Crne Gore i Albanije ponekad teče u suprotnom smjeru. Na YouTube kanalu Duklja – Zeta – Crna Gora objavljen je isječak emisije “Da li znate”, emitovane na TV Crne Gore, u kome se navodi da rijeka Bojana ponekad teče uzvodno.

Da li znate da rijeka Bojana ponekad teče uzvodno? Ovaj veoma rijetki fenomen u prirodi karakterističan je za našu pograničnu rijeku, jer ona zbog malog nagiba terena sporo otiče iz Skadarskog jezera u more. Pored toga, korito Bojane je zasuto nanosima njenih pritoka, albanskih rijeka Drim i Kiri. Zbog plitkog dna tokom jeseni i zime, Bojana nije u mogućnosti da se u kišnim periodima ulije u more, pa počinje uzvodno da kreće, jer rijeka Drim tokom svojim bujica zagrađuje i njen tok. Zbog toga se Bojana uliva u Skadarsko jezero, čiji se nivo tokom kiša poveća za oko 3 metra. To je uzrokovalo progresivno uvećanje vodene zapremine jezera, koje je u posljednjih stotinu godina 20.000 hektara okolnog zemljišta.

Informaciju da rijeka Bojana teče ponekad uzvodno moguće je pronaći i na drugim mjestima. U knjizi “Crna Gora – geografski enciklopedijski leksikon”, autora prof. dr. Branka Radojičića, navodi se:

U vrijeme pojave visokog vodostaja na Drimu, koji obično traje nekolika dana, voda Drima presijecala je tok Bojane, udarala maticom u njene desne obale, zaustavljajući tako oticanje Bojane, i od rta Suka, skrećući dijelom desno, dio vode Drima se ulivao u Skadarsko jezero. Ova pojava obično je izazivala naglo povećanje nivoa jezera.
Rijeka Krupa nije jedinstvena ni po tome što ističe iz jezera. I neke od nabrojanih rijeka, s osobinom da nekad teku uzvodno, zapravo ističu iz jezera. Takve su rijeke Tonle Sap, Volhov, Suhova i Bojana. Ovo su samo neki od primjera. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending