Bijeg od gužvi, skrivene i puste plaže, okruženje kojim dominiraju zvukovi prirode za mnoge su odlučujući elementi kada biraju mjesto na kojem će provesti godišnji odmor. Ako razmišljate o takvim mjestima na Jadranu, naš prijedlog je ostrvo Lastovo, koje zadovoljava tražene kriterije: mnogo nedirnutog zelenila i čiste prirode, izolirane puste plaže i oaza savršenog mira i tišine, a posjetiteljima nudi mnogo više od ležanja na suncu.
O cijenama nećemo, ali ako je suditi po informacijama koje stižu sa terena – paprene su. Uz to, za stanovnike BiH i Sibije ulazak u Hrvatsku, pa makar to bio i odlazak na odmor, postoje posebni “covid uslovi”.
Ipak, ako odlučite da na granici pokažete covid test ili potvrdu o vaksinisanju, koje imaju rok trajanja I cijenu u aričnoj državi, opredlažemo da odete na Lastovo.
Zbog svoje pozicije i udaljenosti od kopnenog dijela Jadrana, a dijelom i zbog istorijskih okolnosti, Lastovo je ostrvo kojeg je zaobišao masovni turizam. Ta je činjenica omogućila očuvanje netaknute prirodne ljepote, čistog mora te kulturnih znamenitosti, spomenika i jedinstvene arhitekture.
Za razliku od mnogih drugih turističkih lokacija, Lastovo se nije prepustilo trendovima apartmanizacije nauštrb okoliša nego je zadržalo intimnu atmosferu i ekološki osviješten pristup turizmu. To je prepoznato na svjetskom nivou, pa je tako Svjetska organizacija za zaštitu prirode Lastovo proglasila područjem od posebne važnosti za očuvanje ukupne bioraznolikosti Sredozemlja. Važnu ulogu u tome imali su i žitelji Lastova koji generacijama njeguju lokalne tradicije i način življenja, što ovo ostrtvo čini još privlačnijom destinacijom za opuštanje.
Smješteni na samom jugu Hrvatske, Lastovo ima ugodnu mediteransku klimu s mnogo sunčanih dana i vrlo malo kiše tokom ljetnih mjeseci, pa teško da će vam boravak na ostrvu pokvariti loše vremenske prilike. Razvedenu obalu Lastova čini mnoštvo uvala, prekrasne hridi i otočići zbog kojih je omiljen među nautičarima. Svi koji su skloni istraživanju zabačenih plaža ovdje mogu uživati u potpunom miru i privatnosti.
U okviru lastovskog arhipelaga nalazi se Park prirode Lastovo, jedanaesti park prirode u Hrvatskoj, a čak 70 posto Parka čini more. Ponovno zbog izoliranog položaja, podmorje Parka prirode bogato je raznim vrstama riba, rakovima, spužvama i drugim biljnim i životinjskim morskim svijetom, a izdvojiti treba naselja gorgonija i crvenog koralja koja svjedoče čistoći mora i očuvanom morskom ekosistemu.
Za posjetioce koji, osim u pogledu na čisto more i pučinu, vole uživati i u posmatranju noćnog neba, Lastovo je idealna destinacija. Posljednjih godina ostrvo je sve popularnije među astronomima i astroentuzijastima jer na njemu nema svjetlosnog onečišćenja pa su pogledi na zvijezdama osuto nebo iznad Lastova zaista nezaboravan doživljaj.
Kako su prvi znakovi ljudske prisutnosti na strvu vezani uz period kamenog doba, a ostrvo su kasnije naselili Iliri pa nakon njih Rimljani da bi zatim vijekovima bio sastavni dio Dubrovačke Republike, Lastovo ima zanimljivu kulturno-istorijsku baštinu koja svjedoči o samim počecima i razvoju civilizacije na ovim prostorima. Na ostrvu se mogu razgledati iskopine starokršćanske bazilike iz 6. vijeka, a na cijelom ostrvu postoji četrdesetak crkava i kapelica od kojih je najstarija crkva sv. Luke izgrađena u 11. vijeku.
Na Lastovu je svega nekoliko naselja, od kojih je najveće istoimeno mjesto Lastovo. Jedan od zaštitnih znakova njegove srednjovjekovne istorijske arhitekture su kamene porodične kuće iz 15. i 16. vijeka, građene s primjesama renesansne arhitekture s karakterističnim dimnjacima, tzv. fumarima, koji su po svojoj građi i obliku važan dio graditeljske baštine otoka. Kada govorimo o arhitektonskim specifičnostima Lastova, valja spomenuti i „lastovske sulare“, odnosno terase kuća koji su također prepoznatljivi ukras prekrasne ostrvsle arhitekture.
Od svih užitaka koje Lastovo pruža svojim posjetiteljima ne smijemo zaboraviti gastronomiju koja je prožeta tradicijom i bazirana je na sezonskim, lokalno uzgojenim namirnicama i autohtonom kuhinjom. Ovdje posjetitelji obavezno moraju kušati lastovski specijalitet – svježe, netom ulovljene srdelice bačene na gradele, a od domaćih jela na Lastovu svakako treba probati brudet od ugora i carsku murinu na žaru. Kada dođe vrijeme za desert, na ostrvu se svakako treba zasladiti kotenjatom, delicijom poznatom i kao slatko od dunje.
Na ostrvu Lasovo njeguju i dugu maslinarsku tradiciju, a u ovim krajevima običaji su nalagali da se masline ne beru nego skupljaju s tla, a sitni plodovi davali su mnogo prvorazrednog, djevičanskog maslinovog ulja. Na Lastovu se vijekovima uzgajala i vinova loza pa će ljubitelji vrhunske kapljice uživati u bijelom vinu Rukatac, koje se na Lastovu proizvodi i toči od davnih vremena. U pogledu crnih vina, izdvaja se Plavac mali, autohtona sorta koja se savršeno nadopunjuje s morskim specijalitetima u zaokruženu cjelinu i potpuni doživljaj lokalne gastronomije, a ona je uistinu sjajna.. (Naj portalFoto: SHUTTERSTOCK)
PROČITAJTE I OVO:
https://najportal.ba/nakon-40-godina-od-smrti-najveceg-sina-stisli-petlju-poslusajte-kako-hrvati-u-kumrovcu-pjevaju-ustaske-pjesme/
