Pratite nas

Zanimljivosti

Liči na ruže i božure: LIZIJANTUS IMA PRELIJEPE SIMBOLE

Published

on

Lizijantus, često dio buketa za nevjeste i posebne prilike, višegodišnji je cvijet koji liči na ruže i božure, ali je zapravo skroz poseban.Potiče iz Severne Amerike, a simboliše komunikaciju, ljubav, sreću i nadu. Smatra se biljkom koja je teška za održavanje, ali ukoliko imate prave smjernice, biće lako…

Lizijantus najviše cvjeta tokom ljeta i proljeća kada je u svom najljepšem obliku. Najčešće je dostupan u bijeloj, roze, ljubičastoj i krem boji, ali možemo da vidimo i žute ili crvene.Može da raste na svim podnebljima. Moguće je njegovo uzgajanje iz sjemena, ali to početnicima nije preporučljivo jer im treba mnogo vremena da postanu biljke koje cvjetaju i u tom periodu zahtijevaju posebne uslove. Najbolje je da kupite biljke Lizijantusa sa pupoljcima ili cvjetovima koji već postoje

Uzgajanje Lizijantusa nije teško ukoliko mu obezbijedite dovoljno svjetlosti i vlage. Postavite Lizijantus na mjestu sa punim suncem. Treba mu najmanje šest do osam sati sunčeve svjetlosti dnevno. Što je svjetlo postojanije biljka će imati bolje lišće i cvijeće.

Kod sadnje izaberite mjesto sa dobro dreniranim zemljištem. Ne bi trebalo da pretjerate sa vodom, jer to može da dovede do truljenja korijena. Lizijantus ne voli kiselo tlo, ukoliko pređe pH između 6,5 i 7,0 pokazaće žuto lišće i smanjenu snagu.

Važno je da se biljka održava vlažnom, ali ne pretjerujte sa zalivanjem. Prekomjerno zalivanje može da joj naškodič. (Naj portal/ Foto: Deposit)

PROČITAJTE I OVO:

Kao iz bajke: “PLANINSKA RUŽA” JE POSEBNO LIJEP CVIJET

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending