U blizini Nacionalnog parka Tara, oko 140 kilometara od Sarajeva, prugom uskog kolosjeka i dalje saobraća nostalgični voz. Svake godine na Mokru goru dolazi sve više turista, naročito iz Azije kako bi iskusili svojevrsni povratak u prošlost.
Pruga uskog kolosijeka koja vodi preko prevoja Šargan svojevremeno je bila dio rute od Beograda do Dubrovnika i Sarajeva. Izgradnju je započela Austrougarska 1916. godine, a na njoj su tada radili italijanski i ruski zarobljenici.
Za vrijeme izgradnje jednog od tunela došlo je do urušavanja, u čijem je tragičnom ishodu pod ruševinama ostalo oko 200 zarobljenih. Nakon te tragedije, pruga je bila izgrađena u dionici dugoj svega devet kilometara, a Austrougarska je zbog ogromne tragedije obustavila izgradnju.
Nakon Prvog svjetskog rata Kraljevina SHS nastavila je realizaciju šarganskog projekta, međutim, nevjerovatni prirodni predjeli svakodnevno su nizali troškove i zadavali nove glavobolje projektantima. Kako bi problemi bili prevaziđeni, posao projektovanja dobio je jedan austrugarski inženjer osuđen na doživotnu robiju, kojem je, ako riješi šarganski rebus, ponuđena sloboda.
Međutim, on ni proračun nije uspio da sprovede. Tokom radova na jednom od tunela napravljena je manja greška, tako da se dvije grupe radnika koje su kopale tunel sa različitih strana nisu našle u proračunatom trenutku. Inženjer robijaš se nakon te greške ubio, a dan kasnije nakon kraćeg kopanja taj tunel je probijen.
Savladavanje visinske razlike od 300 metara takođe je bio izazov. Graditelji su ga prevazišli izgradnjom pruge u obliku osmice po kojoj je dobila ime poznato i danas – Šaraganska osmica.
Izgrađeni su i mostovi i probijeni tuneli, a samo je šarganski bio dug 1666 metara. Pruga je poslužila kao uspješan primjer savladavanja uspona u kratkom vremenu, ali imala je i drugih posebnosti. Šarganski poduhvat je zvanično za saobraćaj otvoren 1925. godine. Prugom je Ćiro hukato tačno 49 godina i 25 dana.
Na stanici Jatare nikad nije prodata niti jedna karta jer je služila kao prelazna stanica Šargarska pruga korišćena je do 1974. godine, kada je linija ukinuta jer se pokazala neisplativom. Obnovljena je 1999. godine, a vožnja kroz stjenovite litice Ćirom od Mokre Gore do Vitasa i nazad, od 2003. godine je prava turistička atrakcija..
Kako je objavio punkufer, krajem 19. vijeka ‘balkanski Nostradamus’ Mitar Tarabić rekao je kako će proći dosta godina dok se ljudi ponovno ne sjete željeznice, ali njime do Višegrada neće putovati radi posla, nego iz zabave i užitka. Pruga prolazi kroz 22 tunela i preko 10 mostova i vijadukta. Ova željeznička trasa spada u jedne od najljepših na svijetu. Zavisno od vremenskih prilika, voz ide od proljeća do jeseni, a vožnja na drvenim klupama s pogledom na prelijepu prirodu poseban je doživljaj u svako doba.
Kreće se iz Mokre gore više puta na dan, a nakon polaska staje se na tri stanice: Jatare, Golubići i Šargan Vitasi. Za čitav doživljaj treba izdvojiti oko dva i po sata. Velikom broju turista na šarganskom putu najinteresantniji je Ludi kamen. Naime, na tom mjestu se desila jedna moderna bajka koja kaže da je na tom mjestu neznani princ zaposio svoju djevojku.
Voz staje pored Ludok kamena, pa oni koji žele u što skorije vrijeme da se ludo zaljube i stanu na ‘ludi kamen”, ostavljaju novac i zamišljaju želju. Mnogim filmofilima je posebno interesantna šarganska stanica Golubić, koju je za potrebe snimanja filma ‘Život je čudo” izgradio Emir Kusturica, a nakon snimanja ju je poklonio pruzi.
Ta pruga izgleda identično kao u filmu, tako da za kratko vrijeme bilo ko od vas može da postane dio priče ‘Život je čudo”. Ako želite da budete sigurno da ćete se, najbolje je da krenete na prvi jutarnji voz jer se polazi samo ako ima dovoljan broj putnika. (Naj portal)
PROČITAJTE I OVO:
https://najportal.ba/odlaskom-cire-nestao-je-cijeli-grad-nekada-najveca-zeljeznicka-raskrsnica-srnetica-je-danas-pust-grad/
