Zanimljivosti
Dječiji nestašluci: ZBOG IGRE SA UBADAČAMA, STANARI ANGAŽOVALI I VRAČARU!
Na ruskim društvenim mrežama proširila se priča iz jedne stambene zgrade centralnom dijelu zemlje u kojoj su stranari nedavno primijetili neobičnu pojavu. Naime, komšije su počele da nalaze ubadače (čiode) zabodene u štokove na vratima svojih stanova.
Sve se dešavalo u periodu od sedam dana. Stanari ujutru zaticali pribadače, sklanjali ih, ali one su ponovo bile tu kada su se popodne vraćali s posla.
Sazvali su sastanak na kojem su dogovorili da sakupe novac za video nadzor, a jedna komšinica je u međuvremenu odnijela nekoliko čioda kod vračare, koja im je rekla da imaju zlonamjernika koji želi da ih onespokoji i učini im zlo. Trebalo je da sakupe novac da skinu magiju.
Priča o čiodama stigla je i do starije gospođe sa posljednjeg sprata koja ima dvojicu unuka od 6 i 9 godina. Kada su joj stanari rekli šta se dešava u zgradi baka je to ispričala kod kuće, a kada je rekla i da će stanari zvati policju, stariji unuk je priznao da on i brat zabadaju čiode u štokove.
Objasnio je da se tako igraju, a čiode im predstavljaju bezbjednosne kamere koje snimaju zgradu i stanare. Mali špijuni su tako razriješili misteriju. Stanari su u međuvremenu izgubili 5.000 rubalja, što je oko 54 eura, za “pomoć” vračare. (Naj portal)
PROČITAJTE I OVO:
Feng šui savjeti: KAKO SE ZAŠTITITI OD KOMŠIJE SA KOJIM NE PRIČATE?
Zanimljivosti
Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama
U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.
Izneseni stavovi
– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.
Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.
Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.
U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.
Pravna sredstva
Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.
Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.
Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.
Odluka ESLJP
Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.
– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.
-
Astrologija4 godine
Lunarni kalendar: MJESEČEVE MIJENE ZA 2021. GODINU
-
Zanimljivosti4 sedmice
Horor u BiH: Bh. pjevačicu brutalno pretukao suprug, snimak kako je udara nogama u glavu ledi krv u žilama
-
Vidoviti ljudi4 godine
Proročica Vera Čudina “ne vidi” ništa lijepo: TEK NAM PREDSTOJI HAOS, JER STIŽE OPASNIJI VIRUS OD KORONE!
-
Zanimljivosti4 mjeseca
Nafakali doktor Edib Šarić iz Mostara: DOBIO 17 AUTOMOBILA NA POKLON