Pratite nas

Zanimljivosti

Slušati ženu ili ne kod kupovine automobila: MUŠKARCI SU POVRŠNIJI, A DAME PRAKTIČNIJE!

Published

on

Tokom zadnjih nekoliko godina, sve više istraživanja ide u prilog tome da moramo pripaziti da nam se ne omakne koji klasičan stereotip vezan za nježniji spol kad se radi o automobilima.

Moglo bi se generalizirati i reći da sintagma „žena za volanom“ najprije asocira na nekoga ko sporo vozi, loše parkira i uspije od jednog semafora do drugog nalakirati nokte i napraviti neki od kozmetičkih tretmana lica.
S

vima je već poznato da se mozgovi razlikuju, što muški od ženskih, što individualno jedni od drugih bez obzira na spol, no neka je uvriježenost da se generalno muškarci bolje snalaze u prostoru, što donekle objašnjava veću zapaženost lošijeg ženskog parkiranje.

Nadalje, zbog testosterona su, najvjerovatnije, muškarci nesigurniji vozači i statistički češći počinitelji prekršaja. Žene više čine sitnije greške u vožnji, dok saobraćajna pravila više poštuju i manje uzrokuju saobraćajne nesreće. Dakle, generalno nekih razlika uvijek ima. Šta je s odabirom željenog vozila?
Ima i tu razlika, a mogu se svesti ukratko na sljedeće: muškarci su površniji, žene su praktičnije.

Zaboravite na ono da su muškarci racionalniji, a žene emocionalnije, možda inače, ali u ovoj temi to uopće nije slučaj. Čak naprotiv. Nemalo iznenađuju podaci da su muškarci u 20 % slučajeva češće nego žene skloniji donijeti odluku o kupovini auta zbog boje karoserije, a u 40 % zbog reputacije same marke.

Kako prenosi automobili.hr, žene se, za razliku od njih, u 25 % slučajeva više obaziru na potrošnju goriva pri odabiru i u 20 % više na troškove servisa. Tu se ženska pragmatičnost ne zaustavlja, prioritet su im također prostor u autu i prtljažniku, sigurnost i mogućnost boljeg parkiranja, a ne toliko prestiž i performanse.

Muškarci su tradicionalno više zaokupljeni onime što se nudi ispod haube, a i u 20 % više slučajeva uspiju dobiti bolju pogodbu kod prodavca. Postoje također usporedbe utječe li stav partnera na kupovinu automobila kod različitih spolova. 50 % muškaraca je priznalo da je bilo utjecaja partnera u odluci o kupovini vozila, dok se isto odnosi na 39% žena.

Ah, ti slatki kompromisi!

Sjetimo se samo da nemali broj nas bole vratovi od okretanja za luksuzno izgledajućim dvosjedima ili starijim nabrijanim klasicima, a završimo s porodičnim autom. Ako nas i dalje zbunjuje zaključak da su muškarci skloniji emocionalnim kupovinama završimo ovo s podatkom da je 2012. godine najčešći muški izbor bio Porsche 911, a ženski Volvo S40. Kad smo kod toga, prošlogodišnji najčešći ženski odabir je bio Hyundai Tucson, a muški Nissan GT-R.

Što se tiče samih boja i preferencija po pitanju njih, svježi podatci od ove godine govore opet o razlikama. Muškarci, pored, klasične crne i crvene, sad pojačano biraju narandžastu, smeđu i žutu boju. Žene su, pak, ostale vjerne sivim, zlatnim i bež nijansama. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending