Znamo da bez Nikole Tesle ne bi bilo svijeta kakav poznajemo. I možda je najveći genije planete Zemlje promijenio budućnost čovječanstva, ali – da li je možda imao i sposobnost da „zaviri“ u tu istu budućnost?

U nekoj mjeri – jeste, mada, kada se danas osvrnemo na njegove prognoze o svijetu u 21. vijeku – ponešto izgleda i naivno. Izgleda da je Nikola Tesla imao nešto bolju sliku o čovječanstvu nego što je to čovječanstvo zaslužilo. Iako je dao „recept“ za „ukidanje“ ratova i bolji život, pa i pronalaske koji bi to omogućili, tek je nešto od toga ostvareno – vjerovatno samo ono što odgovara vladajućoj manjini.

Svoja predviđanja Tesla je govorio „u pero“ novinara Džordža Silvestera Fireka, Amerikanca njemačkog porijekla koji je pred Drugi svjetski rat postao jedan od glavnih propagatora nacizma. On je jedno vrijeme bio u prijateljskim odnosima sa Firekom (mada nema podataka da se prijateljstvo nastavilo i pošto je novinar „zabrazdio“ u nacizam), i rado mu je izlazio u susret u pogledu intervjua na različite teme. Tako je, zahvaljujući ovom prijateljstvu, 9. februara 1935. u Liberti magazinu izašao opširan članak „Mašina će zaustaviti rat“, u kojem su iznijete Tesline pretpostavke o tome kako će izledati svijet u 21. vijeku. Evo šta je tada izjavio veliki naučnik:

“Predviđanje je opasno. Napredak i izumi razvijaju se u različitim pravcima od očekivanih. Takvo je bilo moje iskustvo. Ipak, mogu sebi laskati da su mnogi događaji koje sam prognozirao verifikovani u prvoj trećini 20. vijeka. Izgleda da sam uvijek bio ispred svog vremena.

A šta će se dešavati čovječanstvu u 21. vijeku, Tesla je rekao:

“Život je i uvijek će biti jednačina bez rješenja, ali sadrži određene poznate faktore. Možemo definitivno reći da je to kretanje, čak i ako ne razumijemo u potpunosti njegovu prirodu pokret podrazumijeva tijelo koje se kreće i silu koja ga pokreće, uprkos otporu. Čovjek u cjelini je masa pokretana silom. Otuda se opšti zakoni koji regulišu kretanje u okviru mehanike važe za čovječanstvo.

Dalje navodi da postoje tri načina na koji može biti uvećana energija koja određuje ljudski napredak. Nikola Tesla je bio poznat po, za ono vrijeme, čudnim navikama u ishrani. Pred kraj života uglavnom je konzumirao mlijeko i med, smatrajući da je to najčistiji oblik hrane. I na temu hrane i vode dao je svoj sud i procjenu budućih dešavanja:

“Više ljudi umire ili se razboli od zagađene vode nego od kafe, čaja, duhana i dugih stimulansa. Ja izbjegavam sve stimulanse. Takođe, praktično se uzdržavam od mesa. Uvjeren sam da u okviru jednog vijeka kafa, čaj i duhan više neće biti u modi. Alkohol će se, međutim, još koristiti. To nije stimulans, već pravi eliksir života.Biće dovoljno žitarica i proizvoda od žitarica da se nahrani čitav svijet, uključujući i mnoštvo miliona u Kini i Indiji, a koji su hronično na ivici gladi. Zemlja je darežljiva i gdje njena izdašnost zataji, biće uziman azot iz vazduha da revitalizuje njenu utrobu.

Progres čovječanstva Tesla je smatrao nemogućim dok narodi istrajavaju u “divljačkoj praksi međusobnog ubijanja“, a ove stavove je, kako kaže, naslijedio od oca, „erudite koji se zalagao za mir“.

“Ne možemo ukinuti rat stavljajući ga van zakona. Ne možemo ga ukinuti razoružavanjem jakih. Rat može biti zaustavljen ne čineći jakim slabe, već – čineći svaki narod, slab ili jak, sposobnim da se odbrani – tvrdi i naglašava “da su do sada svi uređaji koji mogu biti korišćeni za odbranu korišćeni i da služe agresiji.

Ovo poništava vrijednost napretka u svrhu mira. Ali, ja sam imao dovoljno sreće da razvijem nove ideje koje mogu biti korišćene prvenstveno za odbranu. Ako se to prihvati, to će promijeniti odnose među narodima. To će učiniti svaku državu, veliku ili malu, neosvojivom na vojske, avione i druga sredstva za napad.

Naučnik je osravio mogućnost da bude još destruktivnih ratova prije nego što svijet prihvati njegov „poklon“:

“Možda neću doživjeti da vidim njegovo prihvatanje. Ali uvjeren sam da će, najkasnije u okviru jednog vijeka, svaka nacija učiniti sebe otpornom na napad – mojim uređajem ili uređajem koji je baziran na sličnom principu. Danas najcivilizovanije zemlje svijeta troše maksimum svog prihoda na rat, a minimum na obrazovanje. Dvadeset prvi vijek će ovo preokrenuti. Biće slavnije boriti se protiv neznanja, nego umrijeti na bojnom polju. Otkriće novih naučnih istina biće mnogo važnije od prepirke diplomata. Čak i novine naših dana tretiraju naučna otkrića i stvaranje novih filozofskih koncepata kao vijesti.

Teslin rad na robotici počeo je krajem 1890-tih kada je patentirao svoj brodić na daljinsko upravljanje, izum koji je zapanjio posmatrače na Izložbi elektike 1898. u Medison skver gardenu. Genije iz Smiljana smatrao je da će u 21. vijeku robot zauzeti mjesto koje je ropski rad imao u drevnim civilizacijama:

“Nema razloga da se ovo ne dogodi za manje od vijeka, oslobađajući čovječanstvo da slijedi svoje više težnje.

Takođe, vjerovao je da će sistematsko pošumljavanje i naučno upravljanje prirodnim resursima učiniti kraj razornim sušama, šumskim požarima i poplavama:

“Univerzalno korišćenje snage vode i njen prenos na daljinu snabdjeće svako domaćinstvo jeftinom energijom. (Naj poral)