Pratite nas

Zanimljivosti

Dame se prisjetile bisera svojih partnera: ZAR PMS NE TRAJE MJESEC DANA, KAKO MOŽEŠ PI*KITI PREKO TAMPONA?

Published

on

Žene su na Tviteru podijelile izjave svojih partnera šokirane i zabavljene onime što su čule. Većina ih je vezana za žensku anatomiju i “one dane u mjesecu”. Evo šta je zabilježio portal 24 sata.hr.

“Upravo sam bila na sastanku s muškarcem koji je mislio da menstruacija traje cijeli mjesec. On ima 28 godina. Okej, istina je da svaka osoba na ovom svijetu ne može da zna sve, ali odrasla osoba, pa makar i muška, bi trebalo da zna da menstruacija traje 3 do 7 dana u mjesecu, jer da traje cijeli mjesec onda bi valjda žene cijeli svoj život imale menstruaciju. .

“Jednom sam čula kako je jedan dečko rekao kako žene mogu imati menstruaciju dok su trudne, i da žena je može dobiti samo na početku ili na kraju mjeseca, nikada u sredini.

“Bila sam u vezi dvije i po godine kada mi je dečko rekao kako je mislio da ja ne mogu da piškim dok imam tampon jer sve to izlazi kroz istu “rupu”. U to vrijeme imao je 21 ili 22 godine.

“Znam nekoga ko je mislio da žena dok je trudna može da zatrudni još jednom pa kao može biti trudna s više djece odjednom. On je sad oženjen i ima djecu. Pitam se da li je nekad shvatio svoju grešku?

“Jednom me dečko pitao je l’ prolazim kroz menopauzu kada sam mu rekla da sam u PMS-u… On je tada imao 19 godina.
“Moj bivši muž mislio je da menopauza znači da ti materica “izađe” napolje… On ima 50 godina!

“Moj bivši suprug iskreno je mislio u svojim ranim dvadesetim žena ima manji broj rebara nego muškarac. (Naj portal/ foto: Depositphotos/jrp_studio)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending