Pratite nas

Zanimljivosti

Cvijeće za radost: ZAŠTO SVAKI DOM TREBA IMATI “MOLITVENU BILJKU”?

Published

on

Maranta pripada redu “molitvenih” biljaka, koje uvijek imaju listove lijepih, živih boja, a ime su dobile zbog toga što će listovi preko dana biti ravni, a uveče će se sklopiti kao ruke u molitvi.

Ova lisnato dekorativna vrsta važi za veoma popularnu kućnu biljku, a ukoliko želite njome da uljepšate svoj dom, evo kako da je pazite!

Cvjeta u proljeće, ima lijepe bijele cvjetove, a potrebna joj je bogata zemlja koja dobro sprovodi vodu. Prihranjivanje je neophodno! Prija joj sunčeva svjetlost, ali je nemojte izlagati direktno već je stavite u prostoriju “okupanu” suncem.

Marante su odlične za sims ili slično mjesto jer ne rastu mnogo u visinu, već listove i grane šire “na sve strane”. Prija im srednja temperatura, ne bi trebalo da im bude ni hladno, ni previše toplo, a znaćete da nešto nije u redu ako počnu da im opadaju listovi ili se pojave gljivice.

Marante previše izložene svjetlosti počeće da blijede, i na listovima će se pojaviti smeđe fleke.

Preko zime, biljka je uspavana, moguće je i da će potpuno izgledati kao da je uvenula, i tada bi joj trebalo obezbijediti više svjetlosti.
Tokom sezone rasta, zalivajte je redovno čim primijetite da se površinski dio zemlje osušio. Voda bi trebalo da bude sobne temperature, ne previše hladna, a zimi prorijedite zalivanje.

“Ova biljka simbolizuje zahvalnost i sreću, jer će nas svakog dana podsjećati da se osjećamo zahvalnim za ono što imamo, budemo sretni zbog drugih ljudi i maksimalno iskoristimo posebne trenutke u životu” – kaže Alfref Palomares iz vodećeg američkog servisa za dostavu cvijeća. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending