Pratite nas

Zanimljivosti

Jeste li se ikada zapitali: ZAŠTO SKORO SVAKI LIFT IMA OGLEDALO?

Published

on

Liftovi su nešto što po pravilu uvijek moramo da čekamo, a ako se stvori onog trenutka kad smo pritisnuli dugme – tada se zaista osjećamo kao da nam se sreća osmjehnula. Osim toga, postoji bezbroj sporih liftova zbog kojih ćemo pomisliti da pješačenje po stepeništu i nije tako loša alternativa.

S obzirom da je čekanje nešto što većinu ljudi izbacuje iz takta, pametni ljudi su osmislili rješenje kako to čekanje da učine podnošljivim. Upravo zbog toga većina liftova u svojoj blizini ili unutra imaju veliko ogledalo. To nikako nije slučajnost ili Feng-Shui dizajnerski savjet koji ima veze s protokom energije, već psihološki trik koji smetne s uma čekanje, a podilazi našoj taštini.

Naime, istraživanja pokazuju kako većina ljudi izgubi pojam o vremenu dok su zabavljeni, a posmatranje svog odraza je aktivnost koja, bez obzira koliko je pojedinac narcisoidan, zaokuplja ljude.

Ideja se rodila tokom industrijskog buma nakon Drugog svjetskog rata, kad se uostalom i povećao broj liftova, ali i pritužbi na njihovu sporost. Postavljanje ogledala pokazalo se efikasnim na brojnim primjerima – u hotelskim predvorjima, na aerodromima…

Psihološka posmatranja ukazuju da će ljudi u situaciji u kojoj su suočeni s ogledalom uvijek pronaći nešto da rade. Tako će većina popravljati frizuru, a u druge omiljene aktivnosti spada provjeravanje ima li hrane među zubima, provjeravanje izgleda lica, popravljanje šminke, ali i “snimanje” kako nam izgleda zadnjica. (Naj portal)

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending