Pratite nas

Zanimljivosti

Uspomene iz sarajevske “Drine” i “Moščanice”: DRUŽE SUDIJA, PUSTITE DA POŠTENO ODRADIM POSAO, PA ONDA PIŠITE KAZNU!

Published

on

Nekada, za vrijeme bivše Jugoslavije, na sarajevskoj Bašćaršiji postojale su dvije poznate kafane “Drina” i “Moščanica” u kojima su do ranih sati muški svijet uživao sa “prijateljicama noći” i damama za “posebni merak”. Kretalo je sa flašom pi*e za muškarca i damu koja mu se smiješila. Išlo je i žestoko piće.

Odje su u svako doba mogla “kupiti” ljubav. Ovdje su “lake” žene obhrvane svojim jadom, zabavljene sitnim radostima i velikim tugama “izigravale” zavodnice i “primale mušterije”. Sve je kao na pozornici pred očima posjetitelja. Znalo se cijena za pola sata je tolika, a za sat duplo, plus soba (ako klijent neće u WC-u uslugu.

Cijene za posebne usluge su se kretale od današnjih 30 pa do nekoliko stotina maraka. Bilo je tu svega i svačega; igre, pjesme, opijanja, ali i prekršajnih prijava zbog narušavanja javnog reda i mira.

Tako se u Opštinskom sudu za prekršaje Stari grad u Sarajevu jedna “prijateljica noći” žalila sudiji na policajca koji je podnio prijavu uhvativši je na djelu:

“Druže sudija. Nemam ja ništa protiv što oni rade svoj posao. Zato su plaćeni. Ali,recite im da ne upadaju u sobu. Neka me puste da i ja pošteno odradim za šta sam primila pare. Onda neka pišu… – požalila se “prijateljica noći” iz Drine. (Naj portal)

 

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

on

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending