Pratite nas

Razglednice

Prizor kao iz bajke: TVRĐAVA I STARI GRAD BJELAJ KOD BOSANSKOG PETROVCA?

Published

on

Među brojnim spomenicima koji se nalaze u Bosanskom Petrovcu jeste stari grad Bjelaj, koji se nalazi na ivici Bjelajskog polja. Udaljen je desetak kilometara od samog Bosanskog Petrovca.

Još dobro očuvana kula i ostaci zidina nekada moćnog utvrđenja smješteni su na vrhu brijega, nadvisujući okolni prostor. S ovog mjesta pu*a pogled na prostranu zelenu visoravan omeđenu šumovitim grmečkim vrletima.

Ne postoje pisani dokazi o tome kada je sagrađen, ali istoričari smatraju kako je to moglo biti u 14. vijeku, zbog čega pripada srednjovjekovnom periodu.

Legenda kaže kako je ime dobio po bijeloj boji, odnosno bjelini kamena od kojeg je sagrađen, zbog čega se posebno isticao u odnosu na okolni prostor. Tvrđava se sastoji od dva dijela, i to južnog, koji je nastao za vrijeme Ugara, i sjevernog, koji je izgrađen u vremenu kada su Osmanlije zauzele grad i zavladale ovim prostorima.

Poslije osvajanja Jajca, 1528. godine, osmanske čete su nastavile napredovanje prema sjeverozapadu, pa je ispod zidina Bjelaja došlo do njihovog sukoba sa ugarsko-hrvatskim snagama, kada su Osmanlije poražene od trupa pod vodstvom velikaša Ivana Karlovića te braće Vuka i Krste Frankopana.

Ipak, nešto kasnije Otomani su zavladali ovim prostorima, a Bjelaj je pripao bosanskom sandžaku, vilajetu i kadiluku Neretva. Već 1540. godine spominje se prvi put nahija Bjelaj, ali ubrzo potpada pod kadiluk Kamengrad.

U sačuvanim istorijskim dokumentima navodi se kako je 1577. godine u tvrđavu smještena posada od 370 osmanskih plaćenika pod zapovjedništvom dizdara. Od 1592. godine grad se nalazio u sastavu Bihaćke kapetanije, a od 18. vijeka u sastavu Petrovačke kapetanije.

Zabilježeno je kroz istoriju da je 1747. godine u Bjelaju bila posada od 30 članova i dizdar Hasanaga. Prema popisu stanja utvrđenja i oružja iz 1833. godine u Bjelaju su imali top od 12 pedalja i tri mala topa od šest pedalja. Kada je riječ o arhitektonskom izgledu kamenog utvrđenja, posebno se ističe masivna okrugla kula, izbačena oko tri metra izvan bedema, čija visina dostiže 16 metara.

Prema vanjskoj oplati pretpostavlja se kako je njena unutrašnjost bila podijeljena na tri nivoa, te da je imala podrum, prizemlje i sprat. Na bedemima se nalaze velike puškarnice, polukružno zasvedene i konstruisane tako da se s platforme može pucati u stojećem stavu. Stari grad Bjelaj je upisan u kulturno-istorijsko nasljeđe Bosne i Hercegovine, ali je danas nezaštićen, prepušten zubu vremena i propadanju.

Svi koji posjete ovo mjesto složiće se kako izgleda kao prizor iz bajke, a zanimljivo je da je stari grad naročito volio posjećivati Ahmed Hromadžić, čuveni književnik i bajkopisac. Hromadžić je inače rođen u Bosanskom Petrovcu, a u svojim zapisima je svjedočio kako je tvrđava Bjelaj za njega inspirativno mjesto gdje se susreću i šapuću planinski i mediteranski vjetrovi.

Mnogi smatraju kako je upravo ovdje crpio inspiraciju za svoje bajkovite pripovijetke uz koje su odrasle i odrastaju brojne generacije. (Naj portal)

Razglednice

Ruskinja Elena Šket u Banjaluci izrađuje zdrave slastice: Bijeli šećer nema nikakve nutritivne vrijednosti, samo prazne kalorije

Published

on

Sa sjevera Rusije u Bosnu i Hercegovinu, Elena je došla prije desetak godina. Ovdje je osnovala porodicu, ali i stekla novi hobi koji prerasta u ozbiljan biznis- pravljenje zdrave čokolade bez šećera.

Ruskinja Elena Šket se prije desetak godina doselila u Bosnu i Hercegovinu. Ova 38-godišnjakinja trenutno s porodicom živi u Banjaluci gdje je razvila slatki hobi – izradu slastica bez šećera. O hobiju koji zapravo polako prerasta u ozbiljan biznis, Elena je rado govorila za naš portal.

-Rođena sam u jako malom (po veličinima Rusije) gradu na sjeveru. Grad se zove Uhta. Sad živim u Banjaluci i baš mi se sviđa i grad i država i divni ljudi koje susrećem. Nakon godina života na sjeveru, ova klima mi baš prija! Planine, prelijepa priroda, otvoreni ljudi, sve ovo svaki dan čini moj život boljim – kaže nam Elena na čistom bosanskom jeziku.

Njeno ime sve više ljudi prepoznaje i veže za brend chocology, a o čemu je riječ, pročitajte u nastavku.

 Bez čokolade nisam mogla živjeti

-Sve je krenulo od mojih ličnih promjena 2016. kad sam više pažnje obratila na svoju ishranu, konzumiranje slatkiša koji su mi uvijek bili pri ruci, jer sam veliki slatkoljubac, a bez čokolade nisam mogla živjeti. Uvijek sam sa svakog putovanja donosila neku zanimljivu čokoladu kao i proizvode sa dodatnim šećerom koji nisu ni spadali u kategoriju poslastica ali su ga imali u svojem sastavu. Nisam imala baš mnogo vremena da se ozbiljno bavim slasticama jer je moj primarni posao bilo računovodstvo. No, tada sam u Rusiji probala čokoladu koja ne sadrži zaslađivače i zaljubila sam se! Bila je to čokolada od rogača. Iskreno, prije toga nisam ni znala što je rogač.Tako sam odjednom iz upotrebe izbacila sav bijeli šećer.

Nije mi bilo teško hraniti se zdravo jer volim voće, povrće i žitarice. Osjećala sam se energičnije i raspoloženije. Od tada su moji deserti bili voće i suho voće, no počela mi je nedostajati raznovrsnost slatkiša, stoga sam odlučila početi praviti kuglice od suhog voća, orašastih putera, kakaa, kao i sirove tortice. U to vrijeme, u Rusiji nije bilo razvijeno tržište zdravih slastica tako da mi je sinula ideja da pravim i prodajem kuglice jer su doista ukusne, hranjive i zdrave.

Upitali smo Elenu da nam svojim riječima kaže zašto su klasični slatkiši, industrijski na koje smo navikli – loši.

-Bijeli šećer nema nikakve nutritivne niti bilo koje druge vrijednosti. Prazne kalorije, visok glikemijski indeks, zbog kojeg mi jako brzo dobijamo “dozu” sreće, ali takođe brzo se traži nova “doza”. I tako upadamou začarani krug i stvara se ovisnost. Debljamo se, lažno se zasitimo. Osim toga svi znamo kako šećer utječe na zube, nervni sistem, pogotovo kod djece! I djeca sa takvim izborom slatkiša u prodavnicama, nažalost, jako rano dobiju različite alergije i bolesti, a koje su vezane ne samo za šećer, nego i za ostale štetne sastojke industrijskih poslastica.

 Prštim od energije

O benefitima izbjegavanja industrijskog šećera, a koje je osjetila na svojoj koži, Elena kaže da se nikad nije osjećala bolje.

-Od kako ne jedem te kupovne slastice, i te kako sam osjetila poboljšanja razna. Prije sam se često osjećala umorno, neraspoloženo, nenaspavano, letargično. I stalno sam bila u potrazi za novim slatkišem. A kad sam odustala od šećera, nisam mogla vjerovati koliko imam energije! Koža mi je takođe postala mnogo ljepša i čišća!

Elena je još za vrijeme života u Rusiji završila kurs vegan čokolaterije i kako naglašava, doslovno zaronila u svijet čokolade. Dio svog oduševljenja je i nama prenijela.

-Prošla sam kurs vegan čokolaterije u Rusije, ali ne smatram da sam završila, jer učim svaki dan u praksi, kroz razmjenu iskustvom sa kolegama i nastavnicom Marinom Osadčenko (osnivačem škole vegan čokolade). Ja sam bukvalno uronila u svijet čokolade. Najzanimljivije je bilo saznati o kakao plodovima (zrnu): da se razlikuje po regijama uzgajanja, da ukus čokolade jako zavisi od tih regija. Da postoje vrhunske aromatične vrste kakao zrna, koja ja i koristim u svojoj proizvodnji. I još mnogo, mnogo toga!

Elenina trenutna proizvodnja odvija se u njenoj kuhinji, ali…

-Na putu sam prema preduzetništvu i nadam se da ću uskoro imati malu proizvodnju sa zvaničnim biznisom, da bih mogla širiti bezštetne poslastice u prodavnice i kafe slastičarne koje podržavaju zdravi način života!

Više o Eleninom slatkom i zdravom biznisu možete saznati na njenom Instagram profilu chocology.ba.

 Zašto su neke čokolade jeftinije od drugih?

Kakao maslac. Često se zamjenjuje različitim jeftinim biljnim ili mliječnim mastima. Hidrogenizirane masti smanjuju cijenu čokolade ali i oduzimaju njen ukus i kvalitetu.

Zaslađivači. Dodavanje prirodnih sirupa, meda, nerafiniranih šećera uvijek je skuplje nego stavljanje bijelog šećera koji često u deklaracijama stoji na prvom mjestu. To znači da je od njega u većem dijelu sastavljena industrijska čokolada čime se maskira okus jeftinih sastojaka i pogoršava kvalitetu.

Kakao prah. Čokolade na policama prodavnica uglavnom sadrže jeftiniji kakao prah s nižim intenzitetom okusa i takve čokolade nemaju puninu arome dok ih konzumirate, za razliku od aromatične kakao paste koja se koristi u visokokvalitetnim čokoladama kakve su Chocology čokolade.

Arome. Da bi industrijska čokolada imala intenzivniji miris i okus, proizvođači često dodaju vještačke arome.

Topinzi i punjenja. Kraft čokolade sadrže kvalitetno liofilizovano voće, orašaste plodove, prirodne boje i mirise voća i začina koji se mogu dodavati i kombinirati po želji klijenta, dok masovne čokolade naravno nemaju takve opcije.

( E. K./Najportal)

 

Nastavi čitati

Preporučujemo

Trending