Zanimljivosti

Pivo iz samostana: DA LI STE PROBALI FRATARSKO PIVO “SVETI JERO”

Published

4 godine

27/10/2020

Oni pivoljupci koji su ga kušali kažu da je pivo “Sveti Jero” pitko, ukusno i lagano, s malim postotkom alkohola. Može ga se popiti više, a glava neće zaboljeti.

Riječ je o pivu koje nosi ime svetoga Jeronima, osmišljenom u čast velikog jubileja koji je proslavio cijeli svijet; 1600. godišnjice smrti jednog od najuglednijih svetaca kršćanskog svijeta, prevoditelja Biblije, zapamćenog po legendarnoj izjavi o njegovu žestoku karakteru: “Oprosti mi Bože što sam Dalmatinac!”

I nije čudno što je sveti Jere dobio svoje pivo, on je zapisao jedinu do danas poznatu ilirsku riječi “sabbaia” koja se odnosi na napitak prastanovnika naših područja od heljde i pšenice, dakle, može se reći “prapivo”!

Konventulaci su (zasad) jedini redovnici u Hrvatskoj koji proizvode i distribuiraju pivo – prije Jeronimova napravili su i pivo u čast svetoga Ante – nastavljajući tako dugu tradiciju evropskih katoličkih redovnika koji su od srednjeg vijeka proizvodili okrepljujući napitak s malo alkohola, a i danas su neka od samostanskih piva najcjenjenija u pivskom svijetu.

Trebalo mu je dati počasno mjesto, jer je Dalmatinac po rođenju, jer je zaštitnik Dalmacije. Odluka je pala. Bit će Jeronim: porter, taman, ali ne prejak, srednje gorak, fin i pitak, svjež, a pun, s karakterom, kao i Dalmatinci. Formula je nađena i danas se ponosimo da je naše drugo samostansko pivo Jeronim u ponudi – objašnjava za Slobodnu Dalmaciju fra Tomislav Glavnik (45), gvardijan samostana franjevaca konventualaca na zagrebačkom Svetom Duhu.

Dodaje da se po franjevačkoj recepturi, pivo proizvodi u pivari u Dugom Selu, a prodaje se samostanskoj trgovini.

“Otvoreni smo i svima drugima koji žele naš proizvod uzeti kao craft pivo i ponuditi ga u svojim ugostiteljskim objektima – veli fra Tomislav, koji je pogon nazvao “Minorit”, što je latinsko ime za “malog brata”, franjevca.

“Sveti Jero” pivo je prirodni napitak, bez ikakvih hemijskih dodataka, napravljen po recepturi koja potvrđuje kvalitet, jer je dobiveno od probranih sladova. Obje recepture: blond ale “S.anto” i porter “Jeronim” osmislio je zagrebački amaterski pivar Marko Blagović. (Naj portal)

Tagovi:pivo samostan Tomislav Glavnik

Sljedeća vijest

Vic: PLAVUŠA I NEVINOST

Predhodna vijest

Vic: GLAVA NA HAUBI

Zanimljivosti

Bh. advokati se oglasili povodom pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava o kriptovanim aplikacijama

Published

16 minuta

08/11/2024

NajPortal.ba

U pojedinim medijima u Bosni i Hercegovini i regionu objavljene su pogrešne interpretacije odluke Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra 2024. godine. Ona se odnosi na zakonitost kriptovane aplikacije Encrochat, povodom čega su se oglasili advokati koji pred Sudom BiH zastupaju u predmetima kriptovanih aplikacija.

Izneseni stavovi

– Povodom informacija objavljenih u pojedinim medijima i nekim javnim istupima, uz puno uvažavanje da se u javnosti mogu pojaviti različite interpretacije odluka međunarodnih pravosudnih institucija, kao branioci koji postupaju u krivičnim predmetima u kojima se kao dokazi provode komunikacije iz različitih kriptovanih aplikacija, a u vezi s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (“ESLJP”) od 17. septembra ove godine, željeli bismo na ovaj način doprinijeti upoznavanju javnosti s tom odlukom.

Kako su u odnosu na tu odluku izneseni stavovi da ista predstavlja sudsku odluku prema kojoj se ne može ispitivati zakonitost postupka kojim su prikupljani podaci sa kriptovanih aplikacija, smatramo potrebnim da ukažemo na šta se ta odluka zapravo odnosi, kao i na obrazloženje koje je ESLJP dao u toj odluci.

Pomenutom odlukom (a ne presudom), ESLJP je odbacio predstavke aplikanata, britanskih državljana, koje su podnijeli protiv Francuske. Odbacivanje, za razliku od meritornog odbijanja, predstavki znači da je ESLJP našao da nisu ispunjeni svi formalni prethodni uslovi za ispitivanje predstavke u meritumu.

U konkretnom slučaju, ESLJP je takvo odbacivanje predstavki obrazložio time da aplikanti nisu iskoristili djelotvorno pravno sredstvo kojim su pred nadležnim organima Francuske mogli osporavati validnost prikupljenih dokaza.

Pravna sredstva

Prema tome, radi se o jednoj vrlo specifičnoj situaciji koja je isključivo vezana za dvojicu aplikanata i način na koji su prikupljeni dokazi protiv njih, odnosno činjenicu da njih dvojica nisu prije podnošenja predstavki iskoristili sva pravna sredstva vezana za nezakonitost dokaza.

Preduslov iskorištavanja svih efektivnih pravnih sredstava prije podnošenja predstavke je temeljni princip rada i ne samo ESLJP već i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predstavke aplikanata koje ne zadovolje ovaj prvi eliminatorni test, neće uopšte biti meritorno razmatrane.

Nije u tom smislu uopšte zanemarivo da se predmetna odluka odnosi na krivični postupak koji uključuje i Evropski istražni nalog kao institut koji je precizno regulisan Direktivom Evropske unije, te kao takav, može se slobodno reći, ne može imati direktnu primjenu na države van Evropske unije – ističe grupa bh. advokata koju čine Nermin Mulalić, Tatjana Vasić, Lejla Čović, Sabina Mehić, Nina Kisić, Jasmin Alikadić, Matteo Gadžić i Lejla Babić.

Odluka ESLJP

Dodaju da se ne može, stoga, uopšte govoriti da odluka ESLJP može imati bilo kakve, a posebno ne tako dalekosežne posljedice na bilo koji drugi postupak u bilo kojoj jurisdikciji, a kako se to u javnosti želi prikazati.

– Željeli bismo ovim putem pozvati i širu i stručnu javnost da se upoznaju sa sadržajem odluke ESLJP koja je dostupna na internet stranici tog Suda i na linku kažu bh. advokati.