Više i ne razmišljamo o tome. U glavi nam je ostalo da je tjelesna temperatura do 37 stepeni C normalna, a da smo bolesni kada je ona preko te vrijednosti, i tako je već 150 godina. Ali, nove studije sugerišu druge vrijednosti.
Ovaj standard od 37 stepeni C je predložio još njemački ljekar dr Karl Vunderlih u 19. vijeku. On je prikupio podatke od milion mjerenje koje je obavilo 25.000 osoba i pronašao da se opseg temperature (kada su oni bili zdravi) kretao od 36,22 stepeni C do 37,5 stepeni C. Utvrđena vrijednost od 37 stepeni C je bila aritmetička sredina svih mjerenja koje je obavio.
On je tada utvrdio još jednu granicu, odnosno temperaturu nakon koje se smatra da osoba ima groznicu i postavio ju je na 38 stepeni C.
Međutim, nova studija, u kojoj su analizirani podaci o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 osoba između 2008. i 2017. godine, dovela je u pitanje ovu, 150 godina staru, vrijednost. Istraživanje je otkrilo da je prosječna temperatura ljudskog tijela 36,6 stepeni C, što predstavlja značajno odstupanje od ranijeg standarda.
Na očitavanje temperature utiče nekoliko faktora
Zašto postoji ova razlika veliko je pitanje i da li to ima bilo kakve implikacije za dijagnostikovanje infekcija i njihovo liječenje?
Dio istraživača smatra da se razlika može pripisati neskladu u mjerenju između metoda koje koristio dr Vunderlih i savremene medicinske prakse. Na primjer, poznato je da je dr Vunderlih koristio termometre dužine stopala ispod pazuha da bi izmjerio temperaturu, što može dati drugačije rezultate u poređenju sa današnjim, modernim načinima mjerenja tjelesne temperature.
Pored toga, na očitavanje tjelesne temperature takođe može uticati nekoliko faktora, kao što su lokacija mjerenja, doba dana, uslovi okoline i nedavna konzumacija hrane ili pića. Čak, tačnost očitavanja temperature može varirati od termometra do termometra, u zavisnosti od njihove kalibracije. Sve to može uticati na razlike u ovim mjerenjima i mnogi naučnici upravo njih smatraju odgovornim, piše eKlinika.
Da li se zaista hladimo
Nasuprot tome, neki stručnjaci tvrde da su ljudi zaista postali hladniji u posljednjih vijek i po. Postoji studija o tjelesnoj temperaturi koja tvrdi da napredak u zdravstvenoj zaštiti i ukupnom zdravlju je doprinio ovom trendu. Poboljšano liječenje infekcija, poboljšana stomatološka nega i razvoj lijekova kao što su statini i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi su možda smanjili učestalost zapaljenja niskog stepena, a zatim snizili prosječnu temperaturu. Kako god bilo, naučnici se slažu da 37 stepeni C više ne treba smatrati standardom za temperaturu ljudskog tijela. (Naj portal)
